Dok se ledene površine Arktika tope, apetite globalnih sila zahvata nova ledena groznica. Ova regija, nekada marginalna u globalnoj geopolitici, danas je strateški front koji privlači sve veći interes svjetskih sila uz opasne bezbjednosne posljedice koje bi mogle preoblikovati odnose velikih sila.
Američki predsjednik Donald Tramp je tokom mandata izazvao globalno čuđenje kada je izrazio interesovanje za kupovinu Grenlanda što je djelovalo kao bizarna politička poruka, ali se u suštini uklapa u širi strateški narativ jer SAD želi da ojača prisustvo na Arktiku i preduhitri rastući uticaj drugih sila.
Rusija, sa druge strane, ne skriva ambicije. Obnavlja i proširuje vojne baze iz sovjetske ere, razvija flotu nuklearnih ledolomaca i testira novo oružje u ekstremnim uslovima dalekog sjevera. Kremlj jasno poručuje da je Arktik bezbjednosni prioritet i sfera strateškog uticaja.
Ni Kina ne ostaje po strani. Iako formalno nije arktička država, Peking ulaže ogromna sredstva u ledolomce, naučna istraživanja i tzv. „Polarni put svile“, kroz koji želi da omogući nove trgovačke rute između Azije i Evrope. U isto vrijeme, pojavljuju se izvještaji o kineskim „istraživačima“ koji se sve češće dovode u vezu sa obavještajnim aktivnostima.
Dok se led topi, pojavljuju se ne samo nove pomorske rute i resursi, već i nova žarišta rivalstva. Arktik je bogat naftom, gasom i mineralima ali i potencijalno zapaljiv prostor gdje se sve češće susreću vojne patrole, obavještajne operacije i strateška testiranja.
Stručnjaci upozoravaju da trka za dominaciju na Arktiku sve više podsjeća na početke Hladnog rata. Za sada nema direktnih sukoba, ali se „sivi prostor“ vojne i političke konfrontacije ubrzano širi. Svaki novi pokret brodova, letjelica ili satelita pažljivo se prati i može izazvati lančanu reakciju.
Iako geografski daleko od Arktika, ni zemlje Zapadnog Balkana nijesu van ove priče. Kao članica NATO-a, Crna Gora je dio saveza koji razvija zajedničku arktičku strategiju i prati dinamiku u regionu koji sve više postaje predmet geopolitičkog nadmetanja. Stabilnost u Arktiku nije samo pitanje globalnih sila – već i opšteg međunarodnog poretka.
U trenutku kada se klimatske promjene susrijeću sa geopolitičkim interesima, Arktik postaje ogledalo budućih konflikata. A ako međunarodna zajednica ne uspostavi jasna pravila igre, sjever bi mogao postati prostor novog sukoba, sa posljedicama daleko izvan leda i snijega.
ETOportal / mr Vojislav Marković