Njemačko tržište nekretnina prolazi kroz najveću krizu u posljednjih desetak godina. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, prošle godine izdato je 17 posto manje građevinskih dozvola nego 2023., što je treći uzastopni godišnji pad i najniži nivo od 2010. godine. Druga polovina godine donijela je blago usporavanje tog negativnog trenda, ali je građevinski sektor i dalje u lošem položaju, a stambena kriza je posebno izražena u velikim gradovima. Iako se očekivalo da će smanjenje kamatnih stopa Evropske središnje banke pomoći, nije za očekivati da će u kratkom roku doći do oporavka.
Iako je dostupnost stanova rastući problem u Njemačkoj, Tagesschau piše da izgradnja novih stambenih jedinica ne napreduje željenom brzinom zbog tri problema – visokih troškova građevinskog materijala, složenih birokratskih procedura i sve strožih građevinskih standarda. Ta zemlja, naime, ima čak 16 građevinskih propisa na nivou saveznih pokrajina što proces izdavanja dozvola dodatno komplikuje.
Prema najnovijim podacima izgradnja novih stambenih jedinica je pala u svim segmentima. Najveći pad broja dozvola za izgradnju u odnosu na 2023. zabilježen je u slučaju porodičnih kuća (20,3 posto), slijede dozvole za višestambene zgrade (19,7 posto) i stanove (19,4 posto), dok je najmanje pao broj dozvola za izgradnju kuća sa dva stana (kategorija nekretnine koja u postoji u Njemačkoj) – 11,3 posto.
Višestambene zgrade čine dvije trećine ukupne novogradnje u Njemačkoj. Prema najnovijim prognozama, očekuje se da će se u 2025. izdati samo 210 hiljada građevinskih dozvola, čak 45 posto manje nego 2023. Izgradit će se tek oko 230 hiljada novih stambenih jedinica, što je znatno manje od cilja njemačke vlade od 400 hiljada novih stanova godišnje. Ta neravnoteža između broja potrebnih i broja izrađenih stanova mogla bi se održati godinama.
Trenutno je potražnja za stanovima koji se iznajmljuju toliko velika da na jedan oglas u Berlinu stigne i do 300 zahtjeva za razgledanje. Imućniji građani su u mogučnosti ponuditi iznos nešto veći od traženog, dok se oni sa manjim prihodima mogu samo nadati da će i bez toga uspjeti iznajmiti stan. Najveći prosječni rast zabilježen je u Kölnu, gdje je najam po kvadratnom metru za novogradnju porastao sa 12,88 eura u 2022. na 16,75 eura u 2024. godini.Najam stana od 70 kvadrata prosječno iznosi oko 1200 eura.
Nova studija Centra za evropske društvene studije (MZES) sa Sveučilišta u Mannheimu otkriva:
“Stranke na radikalnom, desnom spektru u Njemačkoj imaju koristi od strahova ljudi za svoj socioekonomski status. Ovaj obrazac je dobro poznat i u skladu je s rezultatima brojnih drugih studija”, istaknuo je autor studije Denis Cohen u saopštenju za javnost.
Iz MZES-a su objasnili da će stanovnici s niskim primanjima najvjerovatnije dati podršku AfD-u, čak i ako nijesu direktno pogođeni porastom prosječnih stanarina jer, primjera radi, žive u socijalnim stanovima ili imaju stari ugovor o najmu.
“Oni doživljavaju rastuće stanarine kao latentnu prijetnju svom socioekonomskom statusu”, dodao je Cohen.
Građani Njemačke su posebno osjetljivi na cijene najma jer je to zemlja s najvećim učešćem ljudi koji žive u iznajmljenim stanovima (52,4 posto) u Evropskoj uniji, ujedno jedina u kojoj više građana živi u iznajmljenoj nego vlastitoj nekretnini, a stanari stanodavcima plaćaju treći najveći dio zarade. Studija Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) iz 2024. također je pokazala da se broj stanara koji troše više od 40 posto svojih prihoda na stanarinu gotovo utrostručio od ranih 1990-ih – sa 5 na 14 odsto.
ETOportal