Stanovi i njihov manjak postali su jedan od najvećih problema u Evropskoj uniji, s gotovo 900.000 ljudi koji trenutno nemaju dom, upozorio je evropski povjerenik za energetiku i stanovanje, Dan Jørgensen. Na prvom sastanku Posebnog odbora za stambenu krizu u Evropskom parlamentu, Jørgensen je istakao da je gotovo 10 posto stanovništva EU prisiljeno trošiti 40 posto ili više svojih prihoda na stanovanje.
Stanarine su u EU porasle za četvrtinu u poslednjih 15 godina, dok su cijene stambenih jedinica povećane za čak 50 posto. U pokušaju da riješi ovu krizu, Evropska komisija priprema prvi Evropski plan za pristupačno stanovanje, koji će uključivati tehničku pomoć i ulaganja za gradove i države članice. Takođe, Komisija planira sprovesti analize uticaja špekulacija sa stambenim jedinicama i podržati države članice u povećanju ulaganja za socijalno stanovanje.
Međutim, odgovornost za stanovanje i dalje leži na državama članicama i lokalnim vlastima. Gradonačelnici 12 evropskih gradova, uključujući Rim, Barselonu i Amsterdam, udružili su se kako bi pozvali na donošenje hitnog plana za rješavanje stambene krize do 2027. godine, insistirajući da finansijska sredstva za stanovanje budu izuzeta iz evropskih fiskalnih pravila.
I dok se planovi razvijaju, nekoliko evropskih zemalja suočava se sa značajnim problemima u svom stambenom sektoru. U Danskoj, na primjer, stanarine i cijene stanova nastavljaju da rastu. Sličan trend primećen je u Irskoj, gde je cijena stambenih jedinica skoro dvostruko porasla u 2024. godini, dok je ponuda za najam bila izuzetno slaba i preskupa.
U Španiji, vlada je predložila zabranu kupovine nekretnina strancima, a rastu cijene stambenih jedinica u Madridu izazivaju velike proteste. Slično je i u Hrvatskoj, gdje je nemoguće pronaći pristupačan stan za dugoročni najam zbog rasta turističkog iznajmljivanja stanova.
Stambena kriza u EU nije samo ekonomijski problem, već i društveni izazov koji zaijeva hitnu reakciju i koordinisane akcije na svim nivoima vlasti.