Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je da je njegova zemlja spremna da pregovara sa Vašingtonom u vezi sa nuklearnim programom i povezanim sankcijama, ali je istakao da razgovori ne mogu biti vođeni pod strategijom „maksimalnog pritiska“ predsjednika Donalda Trampa.
“Ukidanje sankcija zahtijeva pregovore, ali ne u okviru politike ‘maksimalnog pritiska’, jer to ne bi bili pregovori već oblik predaje”, napisao je Arakči na društvenim mrežama.
“Iran ne želi da pregovara sa zemljom koja istovremeno uvodi nove sankcije”, dodao je on.
Tramp je 4. februara potpisao naredbu kojom obnavlja svoju politiku „maksimalnog ekonomskog pritiska“ na Iran, sa ciljem da naškodi njegovom izvozu nafte i uspori nuklearni program.
On je naložio Ministarstvu finansija da izvrši pritisak kroz sankcije i mehanizme izvršenja na pojedince i subjekte koji krše postojeće sankcije.
Takođe je uputio Ministarstvo finansija i Stejt departmenta da sprovedu kampanju koja ima za cilj “svođenje iranskog izvoza nafte na nulu”.
Dok je potpisivao taj memorandum, Tramp ga je opisao kao veoma težak, ali je takodje izjavio da je otvoren za dogovor sa Iranom i izrazio spremnost da razgovara sa iranskim rukovodstvom.
“Sa mnom je vrlo jednostavno: Iran ne može imati nuklearno oružje”, dodao je Tramp.
Značajan sporazum sa svjetskim silama iz 2015. godine ograničio je iranski nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Međutim, Tramp je povukao Sjedinjene Države iz sporazuma tokom svog prvog mandata i ponovo uveo sankcije 2018. godine. Teheran je tada, između ostalog, ograničio međunarodnu kontrolu svojih nuklearnih lokacija.
Kada se povukao iz nuklearnog sporazuma, Tramp je izjavio da Teheran ne poštuje duh sporazuma i da nastavlja pokušaje da razvije nuklearno oružje.
On je takodje optužio Iran da podržava ekstremističko nasilje u regionu, što je Teheran negirao.
Arakči je rekao da je “Iran već jasno stavio do znanja da ni pod kojim okolnostima neće tražiti, razvijati niti nabaviti bilo kakvo nuklearno oružje”.
On je dodao da “nije teško doći do praktičnih uvjeravanja da Iran neće imati nuklearno oružje, pod uslovom da se obezbijede i objektivne garancije da će neprijateljske mjere protiv Irana – uključujući ekonomske pritiske i sankcije – biti efektivno prekinute”.
Međunarodne organizacije, zapadni lideri i aktivisti optužuju Teheran za kršenje ljudskih prava, što je nedavno povezano sa masovnim uličnim protestima koji su izbili širom Irana 2022. godine nakon smrti Mahse Amini, mlade žene koja je uhapšena zbog navodnog kršenja zakona o hidžabu.