Rat u Ukrajini traje već više od godinu dana, a Ukrajina i dalje zavisi od međunarodne pomoći, posebno iz Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, kako bi nastavila svoju borbu protiv ruske agresije. Međutim, sve veći broj pitanja postavlja se oko toga šta će se dogoditi sa ovom pomoći ako izabrani predsjednik SAD-a, Donald Tramp, odluči smanjiti ili potpuno prekinuti podršku Ukrajini.
Tramp je tokom svoje prve administracije dao naslutiti da neće biti spreman pružati neograničenu pomoć Ukrajini, fokusirajući se na „Ameriku na prvom mjestu“ i insistirajući na smanjenju američkog angažmana u međunarodnim sukobima. Ponovnim izborom za predsjednika SAD-a mnogi analitičari upozoravaju če to značiti smanjenje ili čak potpuno obustavljanje američke vojne i ekonomske pomoći Ukrajini.
U tom scenariju, postavlja se ključno pitanje: ko će finansirati Ukrajinu
Podaci Mirovnog instituta iz Kiela, koji prati izdatke država za pomoć Ukrajini, pokazuju da su Sjedinjene Američke Države između 2022. i 2024. godine dodijelile gotovo 120 milijardi dolara pomoći Ukrajini. Ovaj iznos uključuje vojnu, financijsku i humanitarnu pomoć. Ipak, američko ministarstvo obrane navodi nešto manje , oko 183 milijarde dolara, za razdoblje od oktobra 2021. do kraja 2024. godine.
Sa druge strane, Evropska unija (EU) osigurala je pomoć Ukrajini u iznosu od 138,7 milijardi dolara od januara 2022. do kraja 2024. godine, uključujući direktnu pomoć EU-a i bilateralne sporazume evropskih zemalja koje nijesu članice EU-a. Međutim, važno je napomenuti da je većina američke pomoći bila bespovratna, dok EU šalje pomoć u obliku zajmova s povoljnim uslovima otplate na duži rok.
Dug Ukrajine prema EU-u od početka rata porastao je više od osam puta, sa 5 milijardi dolara u 2022. godini na 43 milijarde dolara krajem 2024. godine. Ako se tome doda dug prema Evropskoj investicijskoj banci (EIB) i Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), ukupan dug raste na 47 milijardi dolara, a približno 44% tog spoljnog duga nalazi se u rukama EU-a.
Dok su Sjedinjene Američke Države i EU velikodušno pružale pomoć Ukrajini, pitanje koje se postavlja je šta su ove zemlje zapravo dobile od Ukrajine? Zajedno s vojnom pomoći i finansijskim ulaganjima, podrška Ukrajini imala je i geopolitičke ciljeve. Za SAD, podrška Ukrajini znači smanjenje uticaja Rusije u Istočnoj Europi i slabljenje Kremlja, što je u skladu s američkom strategijom zaštite demokratskih vrijednosti i stabilnosti u regiji. Slične interese imaju i evropske zemlje, koje su se, putem pomoći Ukrajini, zalagala za očuvanje slobode i teritorijalne cjelovitosti evropskog kontinenta, što je od vitalnog značaja za njihovu bezbijednos.
U slučaju da Tramp ostvari svoje prijetnje i uskrati pomoć Ukrajini, najveći teret na nacionalnom nivou preuzela bi Njemačka, koja je sa više od 18 milijardi dolara pomoći ispred Ujedinjenog Kraljevstva (15,5 milijardi), Japana (11 milijardi) i Kanade (8,7 milijardi). Sljedeća evropska zemlja, Danska, nalazi se tek na petom mjestu sa 8,4 milijarde dolara pomoći.
U svakom slučaju, ukoliko bi Tramp ili bilo koja druga američka vlast podigla „ručnu“ i smanjila pomoć Ukrajini, to bi imalo velike geopolitičke posledice. Rusija bi imala mnogo manju prepreku u nastavku svog agresivnog djelovanja, a Ukrajina bi bila prisiljena da se oslanja na manje pouzdane partnere, što bi moglo destabilizovati cijeli region.
Podrška Ukrajini nije samo pitanje finansiranja – to je geopolitičko pitanje koje oblikuje odnos između istoka i zapada, a svaki korak unazad mogao bi podstaći nove tenzije u globalnoj političkoj areni.
Dok je Ukrajina trenutno u fazi očajničke borbe za svoju slobodu i teritorijalnu celovitost, odgovor na pitanje „Ko će finansirati Ukrajinu ako Tramp podigne ručnu?“ zavisi od toga koji će akteri preuzeti vodeću ulogu u održavanju stabilnosti u ovoj kriznoj situaciji. Iako su EU, NATO i drugi saveznici mogući izvori pomoći, dugoročna sigurnost Ukrajine zavisi o tome koliko će međunarodna zajednica biti voljna da se žrtvuje za očuvanje slobode i prava Ukrajine koja se bori za svoj opstanak.
ETOportal