Nedavna studija, objavljena u časopisu Nature Aging, identifikovala je 13 proteina koji se povezuju sa starenjem ljudskog mozga. Ovi proteini, čije koncentracije u krvi variraju tokom vremena, mogu dostizati vrhunac u 57, 70. i 78. godini života, što ukazuje na njihovu važnost u procesu starenja mozga i potencijalnim intervencijama.
Starenje mozga: više od zapremine i površine
Starenje mozga tradicionalno se ocjenjuje analizom njegovih fizičkih karakteristika, poput površine i zapremine, ali nova istraživanja sugerišu da promjene u koncentraciji proteina u krvi mogu takođe pružiti ključne informacije o zdravlju mozga. Do 2050. godine, broj ljudi starijih od 65 godina na globalnom nivou mogao bi premašiti 1,5 milijardi, što stavlja starenje mozga u fokus istraživanja.
Neurodegenerativni poremećaji poput demencije postaju sve češći sa starenjem, a rana identifikacija i intervencija mogu pomoći u prevenciji ovih stanja. Iako su efikasne terapije još uvijek ograničene, analiza proteina u krvi mogla bi postati ključni alat za prevenciju i ranu dijagnozu.
Kako proteini utiču na starenje mozga?
Istraživači su analizirali podatke o mozgalnim snimanjima više od 10.000 zdravih odraslih osoba u starosnom rasponu od 45 do 82 godine. Takođe, analizirali su koncentracije proteina u krvnoj plazmi skoro 5.000 pojedinaca koristeći podatke iz UK Biobank. Kroz ovu analizu, 13 proteina je identifikovano kao značajni indikatori starenja mozga. Jedan od najistaknutijih proteina bio je Brevican (BCAN), koji je povezan s demencijom, moždanim udarom i funkcijama kretanja. Nivoi BCAN i GDF15 u krvi bili su posebno važni, pokazujući vezu sa zdravstvenim problemima vezanim za mozak.
Tri ključne starosne tačke u biološkom starenju mozga
Koncentracije proteina u krvi mijenjaju se tokom biološkog starenja mozga, formirajući tri glavna vrha koja odgovaraju starosnim dobnim fazama – 57, 70. i 78. godinu. Ove nelinearne promjene mogu ukazivati na važne promjene u zdravlju mozga. Prepoznavanje tih promjena može omogućiti bolje razumijevanje procesa starenja i potencijalno vodi ka novim metodama prevencije i tretiranja neurodegenerativnih bolesti.
Buduća istraživanja
Podaci u ovoj studiji fokusirani su na starije pojedince, većinom iz Evrope, te autori napominju da bi buduće analize trebale istražiti ulogu ovih proteina u različitim starosnim grupama i etničkim zajednicama. Ovaj istraživački rad naglašava potrebu za daljim proučavanjem biološkog starenja mozga, koji bi mogao pružiti ključne informacije za razvoj prevencije i tretmana neurodegenerativnih bolesti.