Hrvatska se našla u centru pažnje evropske javnosti nakon što su međunarodne organizacije i mediji za ljudska prava ukazali na zabrinjavajuće trendove u zemlji. Posebno je istaknuto pogoršanje stanja ljudskih prava, rast ekstremnog nacionalizma i problematičan tretman manjinskih zajednica, što može uticati na kredibilitet Hrvatske unutar Evropske unije.
Organizacija Civil Liberties Union for Europe (Liberties) svrstala je Hrvatsku među pet zemalja u EU koje sistematski potkopavaju vladavinu prava, uz Italiju, Bugarsku, Rumuniju i Slovačku. Izvještaj ukazuje na:
- Slabo sprovođenje zakona protiv korupcije
- Politički pritisak na pravosuđe
- Ograničenja mirnih protesta
- Uznemiravanje novinara i medijskih kuća
„Bez odlučne akcije, EU riskira dalju demokratsku eroziju,“ stoji u zaključku izvještaja koji su pripremile 43 organizacije iz 21 zemlje članice EU.
Dodatnu težinu kritikama daje presuda Evropskog suda za ljudska prava, koji je utvrdio da je Hrvatska nezakonito protjerala turskog državljanina kurdskog porijekla, Jilmaza Kokbalika, uprkos njegovoj namjeri da zatraži azil.
„Ova presuda nije samo potvrda nepravde prema izbjeglicama, već i snažna poruka da institucije moraju djelovati u skladu s temeljnim pravima i zakonima,“ poručuju iz Centra za mirovne studije.
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da ekstremni nacionalizam u zemlji raste, što se ogleda kroz:
- Retoriku u javnom prostoru
- Diskriminaciju Roma, Srba i LGBT+ osoba
- Nedostatak institucionalne zaštite za manjinske grupe
Iako zakoni formalno garantuju jednakost, praksa pokazuje da mnoge manjinske zajednice i dalje nailaze na sistemske prepreke u obrazovanju, zapošljavanju i pristupu pravdi.
Vlada Republike Hrvatske odbacila je dio kritika kao neutemeljene i politički motivisane. Ministarstvo pravosuđa tvrdi da se radi o „izolovanim slučajevima“ i da se radi na unapređenju sistema. Međutim, opozicija i nevladine organizacije pozivaju na nezavisnu istragu i reviziju politika prema izbjeglicama i manjinama.
ETOportal