Svi poznajemo nekoga ko nikada ne stiže na vrijeme, bilo da je riječ o ručku ili poslovnom sastanku. Ova navika kašnjenja postala je predmet istraživanja koja su pokušala da objasne uzroke ove, za mnoge iritantne, osobine. Stručnjaci su zaključili da kašnjenje proizlazi iz nekoliko faktora, uključujući percepciju vremena, upravljanje vremenom i karakter, piše Livescience.
Prema Hugou Spirsu, profesoru kognitivne neuronauke na Univerzitetu College London, mehanizam u mozgu može biti uzrok kašnjenja jer neki ljudi pogrešno procjenjuju koliko će im vremena biti potrebno da stignu na određeno odredište. Spirsovo istraživanje iz 2017. godine, objavljeno u časopisu Hippocampus, ukazuje na to da hipokampus, dio mozga koji procesira vrijeme, igra ključnu ulogu u pamćenju trajanja zadataka. Ipak, još uvijek nije potpuno jasno zašto neki ljudi konstantno podcjenjuju ili loše procjenjuju vrijeme.
Jedan od faktora koji može uticati na razvijanje navike kašnjenja jeste i to koliko dobro poznajemo prostor. U istraživanju iz 2017. godine, Spirs je zamolio studente da procijene vrijeme putovanja kroz London. Rezultati su pokazali da dobro poznavanje prostora može dovesti do pogrešne procjene vremena potrebnog za putovanje. Ovaj fenomen može biti razlog zbog kojeg ljudi često misle da im je potrebno manje vremena nego što stvarno jeste, jer su već navikli na okolinu i rutinske aktivnosti.
Neki ljudi prije nego što krenu na određeno odredište ne uzimaju u obzir dodatne zadatke, poput jutarnjeg spremanja. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Memory & Cognition, procjene vremena često se temelje na sjećanjima koja nisu uvijek tačna. Ako smo neki zadatak već obavljali mnogo puta, skloni smo da pogrešno procijenimo koliko će vremena stvarno trajati. U isto vrijeme, karakter igra važnu ulogu u ovoj navici. Osobe sa niskim nivoom savjesnosti često zaboravljaju planirane zadatke, a sklonost multitaskingu može smanjiti šanse da ih dovrše na vrijeme.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Advances in Cognitive Psychology, multitasking može iscrpiti pažnju koja je potrebna za obavljanje planiranih zadataka. Osobe koje su sklone obavljanju više stvari istovremeno često ne uspijevaju da pravilno upravljaju vremenom i završavaju zadatke na vrijeme, što vodi ka kašnjenju.
Ljudi koji redovno kasne često ne prepoznaju sebe kao osobe koje kasne, kaže Grace Pacie, autorica knjige Late! A Timebender’s Guide to Why We Are Late and How We Can Change. Iako mogu biti tačni kada su posljedice ozbiljne, poput propuštanja leta, bez čvrstog roka često gube pojam o vremenu. Osobe sa ADHD-om imaju posebne poteškoće u procjeni protoka vremena, kako pokazuje pregled iz 2019. godine.
ETOportal