Estrogen je polni hormon koji ima značajan uticaj na emocionalno zdravlje žena, naročito u periodima poput predmenstrualnog sindroma (PMS), predmenstrualnog disforičnog poremećaja (PMDD) i postpartalne depresije. Iako je poznato da estrogen utiče na raspoloženje, tačan mehanizam njegovog delovanja nije potpuno jasan.
Estrogen utiče na mnoge sisteme u tijelu, uključujući reproduktivni sistem, kosti, kožu i mozak. Nivo estrogena varira tokom menstrualnog ciklusa, naglo raste sredinom ciklusa tokom ovulacije, a zatim opada.
Estrogen igra ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja, delujući na delove mozga koji kontrolišu emocije. Povećava količinu serotonina i broja serotoninskih receptora, modifikuje proizvodnju endorfina i štiti nerve od oštećenja. Iako estrogen ima pozitivan uticaj na mozak, istraživanja pokazuju da se raspoloženje može poboljšati nakon menopauze, kada su nivoi estrogena niski.
PMS uzrokuje simptome kao što su nadimanje, osetljivost dojki, iritacija i emocionalni simptomi poput depresije i anksioznosti. Ovi simptomi obično nestaju nakon menstruacije.
Predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD) je ozbiljniji oblik PMS-a, sa težim emocionalnim simptomima kao što su tuga, anksioznost, bijes i smanjen interes za svakodnevne aktivnosti. Ovi simptomi značajno utiču na kvalitet života.
Postporođajna depresija pogađa 10-25% žena, a nagli pad estrogena nakon porođaja može biti uzrok. Iako naučnici još istražuju ovu vezu, postporođajna depresija se liječi antidepresivima i terapijom.
Tokom perimenopauze, nestabilni nivoi estrogena mogu izazvati depresiju, dok se u postmenopauzi nivo estrogena smanjuje. Neki tretmani, poput transdermalnog estrogena, mogu pomoći u ublažavanju simptoma depresije tokom perimenopauze.
Estrogen ima značajan uticaj na raspoloženje i mentalno zdravlje, a promena njegovih nivoa može izazvati poremećaje raspoloženja kao što su PMS, PMDD, postporođajna depresija i depresija tokom menopauze. Ove hormonske promjene mogu dovesti do razdražljivosti, anksioznosti i depresije.
ETOportal