Specijalno tužilaštvo Kosova u optužnici u slučaju Banjska tereti biznismena sa sjevera Radula Stevića za pranje novca, odnosno da je u periodu od 1. januara 2017. do 24. septembra 2023. preko svoje kompanije RAD DOO pomagao Milanu Radoičiću da sakrije porijeklo novca.
Prema optužnici, koju je protiv 45 lica Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo 11. septembra i u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, navodi se da je Stević svjesno preko svojih privrednih subjekata i ekonomskih aktivnosti pomagao Radoičiću da opere novac tako što je nepokretnu i pokretnu imovinu prenosio na treća lica, sa ciljem da se prikrije porijeklo imovine.
Stević je sa svojim kompanijama ranije dobijao tendere za razne projekte od Kosova, a poslednjih godina samo od Srbije.
Posljednji višemilionski tender dobio je od Srbije dan nakon podizanja optužnice na Kosovu.
U optužnici se navodi se da je Radule Stević bio svjestan da prihodi Radoičića proizilaze iz kriminalnih aktivnosti, te da postoji osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo „pranje novca“, koje je kažnjivo zakonom o sprečavanju pranja novca i borbi protiv finansiranja terorizma.
Kazna za ovo krivično delo je do deset godina zatvora.
Šta se desilo u Banjskoj?
Oružana grupa Srba je 24. septembra 2023. napala Policiju Kosova u Banjskoj kod Zvečana i ubila jednog policajca. Potom su u razmjeni vatre ubijena i trojica srpskih napdača. Odgovornost za ovaj napad je preuzeo Milan Radoičić – tada potpredsednik Srpske liste, najveće partije Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda.
Optužnica Specijalnog tužilaštva Kosova protiv 45 osoba za ovaj oružani napad tereti većinu njih za terorizam i teška krivična djela protiv ustavnog poretka i bezbjednosti Republike Kosovo.
Milan Radoičić se tereti i za omogućavanje i finansiranje izvršenja terorizma i pranja novca, dok su Radule Stević i pravno lice RAD DOO optuženi samo za pranje novca.
U optužnici se navodi da je ova grupa, upotrebom nasilja uz korišćenje teškog naoružanja, pokušala da „odvoji sjeverni dio teritorije Republike Kosovo, odnosno opštine naseljene srpskom većinom, i da ih pripoji teritoriji Republike Srbije“.
Sudija za prethodni postupak je, kako se navodi u optužnici izdao nalog za hapšenje Stevića, te 20. avgusta 2024. raspisao i potjernicu. Prema saznanjima RSE Radule Stević se već neko vrijeme ne nalazi na Kosovu.
Ko je Radule Stević i šta se zna o njegovim kompanijama?
Biznismen iz Zvečana Radule Stević na Kosovu ima dvije registrovane kompanije – RAD D.O.O. i RAD P.T.P. a u Srbiji je pod njegovim imenom registrovana RAD 028.
Stević se od decembra 2021. godine, zajedno sa Milanom Radoičićem, nalazi se pod američkim sankcijama zbog umiješanosti u međunarodni kriminal i korupciju. Pod sankcijama su i njegove kompanije na Kosovu i u Srbiji.
Kompaniju pod nazivom RAD P.T.P. na Kosovu je registrovao aprila 2013. godine, da bi februara 2018. registrovao još jednu pod nazivom RAD D.O.O. Kako se može videti u Agenciji za registraciju biznisa na Kosovu, osnovna djelatnost Stevićević kompanija je izgradnja stambenih objekata i drugi građevinski radovi.
Na osnovu podataka koji se objavljuju na kosovskom portalu „Otvorena nabavka“, na kome se mogu pronaći informacije o javnim ugovorima na Kosovu od 2018, Stevićeve kompanije su iz budžeta Kosova dobili oko pet miliona evra.
Usluge njegove firme su koristile uglavnom opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova koje rade po kosovskom sistemu – Severna Mitrovica, Leposavić, Zvečan i Zubin Potok.
Radule Stević i njegova kompanija RAD 028, koja je u Srbiji registrovana januara 2014, dobila je milione evra za realizaciju raznih infrastrukturnih projekata i iz budžeta Srbije.
Stević pobjeđuje na tenderima koje uglavnom objavljuju Privremeni opštinski organi koji na Kosovu funkcionišu u sistemu Srbije. Neki od njih su zatvoreni od početka godine uz obrazloženje kosovskih vlasti da njihovo funkcionisanje narušava ustavnost i zakone.
Šta piše u optužnici oko pranja novca?
Radule Stević se u optužnici u slučaje Banjska spominje u svojstvu privrednika koji je svesno učestvovao u pranju novca u korist Milana Radoičića.
U vezi sa tim se takođe pominju i kompanije koje su, kako se navodi, do 6. oktobra 2023. godine bile u vlasništvu Milana Radoičića, Zvonka i Žarka Veselinovića: INKOP iz Ćuprije, Novi Pazar Put, Betonjerka Aleksinac, Velmortrans Plus, Dolly Bell Beograd.
Dodaje se da se nakon napada u Banjskoj, Milan Radoičić povukao kao suvlasnik u ovim kompanijama kako one ne bi pretrpjele pravne posljedice.
Specijalno tužilaštvo Kosova ocjenjuje da je Radoičić pranjem novca dobio veliku moć i kontrolisao sjever Kosova kroz kriminalne aktivnosti, te da je taj uticaj koristio „kao instrument za borbu protiv ustavnog pravnog poretka Kosova putem terorističkih akata i za svoje lične potrebe“.
„Svaka institucionalna podrška koja je pružena iz budžeta Kosova za građane na sjeveru završavala je u rukama optuženog Milana Radoičića, koji je uspio da formira kompanije koje su se činile legalnim, te dobijao javne ugovore. Slična šema je razvijena i u Srbiji, ali sa svjesnom namjerom borbe protiv pravnog poretka Republike Kosova“, navodi se u optužnici.
Dodaje se da se pranje novca obavljalo i putem kompanije u vlasništvu Radule Stevića (RAD DOO, RAD P.T.P. i RAD 028), te da je o poslovanju njegovih kompanija odlučiovao Milan Radoičić, koji je opisan kao „vođa terorističke grupe“.
„Novac je na kraju završavao kod optuženog Milana Radoičića“, dodaje se.
Ipak, u optužnici se ne precizira jasno na koji način je Radule Stević „prao novac“ u korist Milana Radoičića i kako tačno je taj novac dolazio u njegove ruke.
Izvor: Radio slobodna Evropa