Prije nekoliko dana u Zagrebu je hapšen Milovan Zdravković, poznat kao jedan od čelnih ljudi zloglasnog „Kavačkog klana“. Srbija ga tereti za najmanje četiri ubistva, no zanimljiv je podatak da je Zdravković uz sebe imao važeću hrvatsku putovnicu na ime Neven Ajdinović. Hrvatska ga sada tereti za krivično djelo falsifikovanja i krivotvorenja.
Zdravković nije jedini pripadnik kriminalne grupe iz Srbije koji je koristio hrvatske dokumente. Poznato je da je i Milorad Ulemek Legija, koji izdržava višegodišnju kaznu zatvora zbog ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića, imao važeću putovnicu na ime Vlado Vukomanović, izdate u hrvatskom konzulatu u Mostaru. Osim njega, važeće hrvatske putovnice imali su i drugi pripadnici organizovanog kriminala, uključujući Miloša Radonjića iz Kavačkog klana, te Sretka Kalinića, člana „Zemunskog klana“, koji je bio poznat kao jedan od najbrutalnijih članova svoje grupe.
Rastući problem krivotvorenih dokumenata
Činjenica je da su hrvatski dokumenti iznimno traženi među pripadnicima organizovanog kriminala na Balkanu, što je posebno problematično s obzirom na to da Hrvatska pripada Evropskoj uniji, omogućujući nesmetano putovanje. Pored toga, jezična barijera nije prepreka, a povezanost kriminalnih miljea iz bivše Jugoslavije dodatno olakšava saradnju.
Umirovljeni kriminalista MUP-a, Željko Cvtila, ističe da je trenutačno teško utvrditi ko sve posjeduje važeće hrvatske dokumente. „Kada bi se to znalo, odmah bi bila raspisana potjera za tim osobama, a njihovi dokumenti proglašeni nevažećim“, objašnjava Cvtila.
On dodaje da su putovnice koje su izdate na izvornim materijalima zapravo lažne, ali nisu krivotvorene, što predstavlja dodatni izazov. Zdravković je mogao normalno putovati jer su njegovi dokumenti bili originalni, a policija nije imala razloga sumnjati u njega. Pretpostavlja se da su takve osobe možda izbjegavale aerodrome zbog detaljnijih pregleda.
Neophodne mjere za prevenciju
Stručnjak za sigurnost, Tonči Prodan, naglašava da je nužno pojačati kontrole i uvesti dodatne provjere prilikom izdavanja dokumenata. „Novac nije problem za ove ljude, a očito imaju veze na svim stranama, što im pomaže u ostvarivanju njihovih planova“, kaže Prodan.
Alenka Ribić, takođe stručnjakinja za sigurnost, ukazuje na postojanje crnog tržišta za lažne dokumente. „Oni koriste imena koja su već u sistemu kako bi izradili savršene falsifikate“, ističe Ribić.
MUP Republike Hrvatske je tokom 2019. i 2020. godine proveo nekoliko operativnih akcija protiv kriminalaca koji su koristili krivotvorene hrvatske dokumente. Naglašavaju kako su većina takvih dokumenata zloupotrebljavala identitete hrvatskih državljana srpske nacionalnosti koji su izbjegli u Srbiju tokom rata.
Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović dodaje kako su to „uglavnom dokumenti izdani puno ranije“ i ističe da rad hrvatske policije na međunarodnoj razini dobija visoke ocjene.
Zaključak
Hapšenje Milovana Zdravkovića otvorilo je mnoga pitanja o sigurnosti hrvatskih dokumenata. Neophodno je hitno pooštravanje procedura kako bi se spriječilo da sumnjivi pojedinci i dalje koriste hrvatske putovnice za svoje kriminalne aktivnosti.
Iyvor: Al Jezzera Balkans