Sporazum o ekonomskoj saradnji između Kosova i Srbije, priznanje Kosova od strane Izraela, političke nesuglasice i optužbe – ključni su momenti koji su obilježili odnose Kosova sa administracijom Donalda Trampa (2016-2020).
Za vrijeme Trampove administracije, Sjedinjene Američke Države su snažno podržavale ekonomski dijalog između Kosova i Srbije, naglašavajući da bi ekonomski razvoj mogao staviti političke razlike u drugi plan. Američki specijalni izaslanik za pregovore između Beograda i Prištine, Ričard Grenel, tvrdio je da će postizanje konačnog sporazuma otvoriti put za strane investicije i ekonomski napredak, dok bi njegov izostanak predstavljao prepreku za stabilnost regiona.
Sporazum iz Vašingtona – 4. septembar 2020.
septembra 2020. godine, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji premijer Kosova Avdulah Hoti potpisali su Sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa u Bijeloj kući, u prisustvu američkog predsjednika Donalda Trampa. Sporazum je označen kao „novi početak za Zapadni Balkan“ i obuhvatao je brojne infrastrukturne projekte, kao što su izgradnja Autoputa mira na relaciji Priština-Merdare i železnička linija između Kosova i Srbije.
Napredak u realizaciji sporazuma
Iako su radovi na autoputu između Prištine i Merdara u toku, projekt još nije završen. Na kosovskoj strani radovi su pri kraju, dok je Srbija prvu deonicu autoputa pustila u saobraćaj u julu 2023. godine. Takođe, sporazum je predviđao izradu studije izvodljivosti za jezero Gazivode, koje se prostire i na teritoriji Kosova i na teritoriji Srbije. Ova studija je završena u junu 2021. godine, a predloženo je zajedničko upravljanje jezerom na osnovu „Kolumbijskog modela“, koji bi riješio sporove oko vodosnabdijevanja i energetske uprave.
Grenel je, zanimljivo, predložio da se jezero Gazivode preimenuje u „Jezero Tramp“, ideju koju su podržali i kosovski premijer Hoti i zvanični Beograd.
Odnosi sa Kurtijem – nesuglasice i kritike
Međutim, odnosi između Ričarda Grenela i lidera Pokreta Samoopredeljenje, Aljbina Kurtija, bili su napeti. Kurti je optuživao Grenela za miješanje u unutrašnju politiku Kosova i za pokušaj postizanja sporazuma koji bi uključivao teritorijalnu razmjenu. Grenel je, s druge strane, kritikovao Kurtijevu vladu zbog postupaka u opštinama na sjeveru Kosova, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo, uz tvrdnje da jednostrane odluke štete odnosima sa Vašingtonom.
U avgustu 2023. godine, Grenel je na društvenoj mreži X napisao da je „Kurti problem“, sugerišući da aktuelna administracija Sjedinjenih Američkih Država ignorira Balkan, dok Aljbin Kurti nastavlja s politikom koja je u kontrastu sa interesima SAD-a.
Šta nas očekuje nakon Trampovog povratka?
Tobi Vogel, analitičar iz Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu, smatra da, iako Balkan možda neće biti visoko na listi prioriteta Bjele kuće, povratak Donalda Trampa može dodatno ubrzati negativne političke tendencije u regionu. Vogel vjeruje da bi plan o razmjeni teritorija mogao ponovo postati relevantan, s ozbiljnim posljedicama za Bosnu i Hercegovinu i cijeli Balkan.
S druge strane, Afrim Hoti, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Prištini, ističe da Kosovo mora održati bliske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, bez obzira na to ko je na čelu Bijele kuće. Hoti vjeruje da bi nova Trampova administracija mogla donijeti novu energiju u procese na Balkanu, te da će ojačati ekonomske veze i približiti region EU.
Kosovo i SAD: Nastavak saradnje i izazovi
Iako je prošlo godinu dana od potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, Kosovo i dalje mora da balansira između političkih nesuglasica sa Srbijom i potrebom za jačanjem ekonomskih i političkih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama. U tom kontekstu, od ključne je važnosti kako će se razvijati odnosi sa novom administracijom SAD-a.
Pobedu Donaldu Trampu na predsjedničkim izborima čestitali su i Aljbin Kurti, premijer Kosova, kao i Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, ističući da su Sjedinjene Američke Države ključni saveznik i partner Kosova.