Na nedavnim vanrednim samitima evropskih lidera u Londonu, Parizu i Briselu, ali i u govoru predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen pred Evropskim parlamentom, jasno je odjekivala samo jedna riječ – naoružavanje. Prvi potezi Donalda Trumpa nakon povratka u Bijelu kuću izazvali su zabrinutost među evropskim liderima, koji vjeruju da ih samo brzo naoružavanje može spasiti od, kako navode, nadolazeće katastrofe.
Evropa je suočena sa stvarnim rizikom – mogućnost uklanjanja američke nuklearne zaštite, pomirenje američkih i ruskih interesa na štetu Evropske unije, povlačenje američkih trupa iz Evrope, kao i Trampovo insistiranje da Evropljani sami plate „ceh“ za mir u Ukrajini. Evropski lideri, koji su se nekada oslanjali na zaštitu SAD-a, sada se sve više okrenuli u smjeru samostalne vojne moći.
I dok se u početku razmatra francusko-britanski predlog o „koaliciji voljnih“ za odbranu Ukrajine u slučaju prekida rata, evropska trka u naoružavanju nije motivisana samo brigom za Ukrajinu, već strahom da bi budućnost evropske bezbijednosti mogla biti prepuštena volji samo dvojice lidera – Donalda Trampa i Vladimira Putina.
Ursula von der Leyen u Evropskom parlamentu ispravno tvrdi da je vrijeme iluzija prošlo, ali ono je zapravo prošlo još prije tri godine kada je počela ruska invazija na Ukrajinu. Iako su tada imali poslednju šansu da se pripreme za nove geopolitičke okolnosti, evropski lideri su nastavili da vjeruju u Pax Americanu – mir na Zapadu koji garantuje američka vojna moć.
Iako budući nemački kancelar Friedrich Merz izjavljuje da je njegov „apsolutni prioritet“ jačanje EU kako bi se postigla nezavisnost od SAD-a, on i ostali evropski lideri i dalje računaju na Washington. Istovremeno, uvjeravaju Trampa da povećanjem izdataka za odbranu zapravo žele da očuvaju NATO kao garant evropske bezbijednosti, ali i osiguraju sebi mjesto za pregovaračkim stolom u eventualnim mirovnim pregovorima o Ukrajini.
Ovo dvostruko ponašanje jasno je u njenom govoru, gde von der Leyen sa jedne strane upozorava na „poremećeni evropski bezbijednosni poredak“, dok sa druge strane ponovo ističe važnost SAD-a kao saveznika u transatlantskom savezu.
U planu koji je predstavila Evropskoj komisiji, EU namjerava da u naredne četiri godine utroši gotovo 800 milijardi eura na naoružavanje, od kojih će 150 milijardi biti finansirano zaduživanjem, dok će 650 milijardi biti obezbijeđeno putem većih fiskalnih fleksibilnosti i preusmjeravanja novca iz drugih budžetskih stavki. Kako bi opravdali ovu ogromnu potrošnju, evropski lideri pokreću propagandnu kampanju zasnovanu na strahu od ruske agresije..
Novi zamah ovoj strategiji daje nesuglasica između Trampa i Zelenskog, nakon kojih francuski predsednik Emmanuel Macron ponovo ističe da „Rusija je agresor, a Ukrajina napadnuta država“. Evropa sada pokušava da balansira između podrške Ukrajini i vlastite vojno-bezbijednosne autonomije, pa je tako poljski premijer Donald Tusk najavio obaveznu vojnu obuku za sve poljske muškarce, kao i školsku obuku za rukovanje oružjem. Tusk je takođe naglasio da Poljska mora da razvije najnaprednije vojne kapacitete, uključujući nuklearno oružje, ističući da je ovo ozbiljna „trka za bezbijednost, a ne za rat“.
ETOportal/Autor; mr Vojislav Marković