Jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika – Blagovijesti – obeležava se svake godine 25. marta po julijanskom, odnosno 7. aprila po gregorijanskom kalendaru, u Pravoslavnoj crkvi. Tog dana, prema Jevanđelju po Luki, arhanđel Gavril dolazi Djevici Mariji da joj donese blagu vijest – da će roditi Sina Božjeg, Isusa Hrista, Mesiju i Spasitelja svijeta.
„Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama.“
Ovim riječima arhanđel se obraća Mariji, otkrivajući joj Božji plan – da će postati Majka Božja kroz čudo začeća Svetim Duhom. Ovaj trenutak se smatra početkom spasenja čovječanstva i temeljem hrišćanske jere u Utelovljenje Boga.
Blagovesti u Pravoslavlju
U Pravoslavnoj crkvi, Blagovesti su jedan od dvanaest velikih praznika i slave se sa posebnom svečanošću, bez obzira na to da li padaju u vreme Velikog posta. Tada je, iako post traje, dozvoljeno jesti ribu, što ukazuje na posebnu radost i svjetlost praznika.
U narodu postoji vjerovanje da se „na Blagovijesti budi priroda“ – da tada ptice počinju da pjevaju, zmije izlaze iz svojih rupa, a priroda kreće u novi život. U mnogim krajevima se govori:
„Na Blagovijesti se ni zvijer ne ljuti, ni ptica ne grize.“
Običaji nalažu da se tog dana ne rade teški fizički poslovi, posebno ne rukotvorine, jer se vjeruje da je to dan kada treba slaviti mir, blagost i novi početak. Praznik je posebno značajan za žene, jer se u liku Presvete Bogorodice proslavlja čistoća, vjera, majčinstvo i dostojanstvo žene.
Blagovesti u Katoličkoj crkvi
I Katolička crkva istog dana – 25. marta po gregorijanskom kalendaru – obelježava Navještenje Gospodnje (Annuntiatio Domini), takođe kao izuzetno važan praznik koji slavi trenutak kada se riječ Božja utelovila.
Za katolike, to je liturgijska svetkovina velikog značaja. Međutim, ako se Blagovijesti poklope sa Velikom sedmicom ili Uskrsom, praznik se pomera za prvi slobodan dan posle tih događaja, za razliku od pravoslavne prakse gde se Blagovijesti nikada ne pomjeraju.
Kod katolika nema toliko izraženih narodnih običaja, ali se praznik obelježava svetom misom i posebnim molitvama u čast Djevice Marije.
Blagovijesti su praznik vjere, nade i poslušnosti Božjoj volji. Djevica Marija, skromna devojka iz Nazareta, svojim „neka mi bude po tvojoj reči“ pokazuje snagu vjere koja mijenja svijet. Ovaj dan nas podseća da svaki početak, pa čak i onaj koji izgleda nemoguć, u Božjim rukama može postati čudo.
Za sve hrišćane – bilo pravoslavne ili katolike – Blagovijesti su dan kada nada dolazi sa neba, a mir ulazi u srca.
ETOportal/ Nataša Goleš