Cijena bitcoina pala je ispod granice od 79.000 dolara u nedjelju naveče, dok se investitori pripremaju za nastavak nestabilnosti na globalnim finansijskim tržištima tokom tekuće sedmice. Prema podacima Coin Metricsa, vodeća kriptovaluta pala je za 4%, dostignuvši 78.835 dolara, što predstavlja značajan pad u poređenju sa periodom kada se tokom većeg dijela godine bitcoin držao iznad nivoa od 80.000 dolara.
Ova cijena je približno 34% niža od rekordne vrijednosti koju je bitcoin dostigao u januaru.
Kretanje bitcoina često odražava trendove sa dionićarskih tržišta, posebno u segmentu velikih tehnoloških kompanija. Kriptovalute se sve češće smatraju indikatorom opšteg tržišnog sentimenta. Ipak, prošle sedmice zabilježen je neobičan raskorak – dok su dioničarska tržišta trpjela snažne gubitke, cijena bitcoina se relativno stabilno kretala između 82.000 i 83.000 dolara.
No, situacija se naglo promijenila krajem vikenda. U nedjelju naveče, nervozni investitori su krenuli u prodaju kriptovaluta, što je dovelo do pada cijena. Trgovanje kriptovalutama odvija se 24 sata dnevno, a tržišni učesnici očekuju nastavak pritiska usljed straha od daljih gubitaka na berzama.
Jedan od ključnih faktora nestabilnosti je uvođenje novih trgovinskih carina od strane SAD-a, koje su izazvale reakciju širom globalnih tržišta. U samo dva dana krajem prošle sedmice, dioničarske berze su izgubile ukupno 7.460 milijardi dolara tržišne vrijednosti, prema podacima S&P Global Broad Market indeksa. Od toga je 5.870 milijardi dolara izgubljeno na Wall Streetu, a dodatnih 1.590 milijardi dolara na ostalim velikim svjetskim tržištima.
Od početka godine, bitcoin je zabilježio ukupni pad od oko 15%. Analitičari upozoravaju da će se njegova cijena vjerovatno nastaviti kretati u skladu sa opštim kretanjem dioničarskih tržišta, posebno ako se strahovi od globalne recesije dodatno prodube.
U takvom okruženju, čak i vijesti koje bi u drugim okolnostima mogle pozitivno uticati na tržište kriptovaluta — poput institucionalnih ulaganja, tehnoloških inovacija ili zakonodavnih promjena — ostaju u sjeni šireg negativnog sentimenta.
ETOportal/V.M