Ulični psi su svakodnevna realnost u mnogim gradovima Crne Gore. Njihov broj raste iz godine u godinu, a tačan broj lutalica na ulicama, nažalost, ostaje nepoznat. Uzimajući u obzir ovu problematiku, posebno ako imajući u vidu broj ujeda pasa koji se dešava na našim ulicama, jasno je da se stanje pogoršava. Zakon je nedorečen, a odgovornost je često nejasna. Iako bi svi trebalo da budemo odgovorni za naše ljubimce, previše je onih koji, umjesto da obave svoju preuzetu odgovornost, jednostavno napušte pse koji su im postali teret. I tako počinje lančana reakcija: pas bez vlasnika postaje pas lutalica, lutalica postaje problem za grad, a problem za grad postaje problem za sve nas.
Jedan od ključnih razloga zašto je broj uličnih pasa u Crnoj Gori u porastu je i činjenica da zakon nije regulisao osnovne obaveze koje bi spriječile širenje ovog problema. Nema redovnih vakcinacija i sterilizacije lutalica, niti osigurane besplatne usluge za iste. Kad bi zakon obavezivao sve vlasnike da vakcinišu i čipuju svoje ljubimce, uz uvođenje rigoroznih kazni za nepoštovanje tih propisa, lutalica bi bilo mnogo manje na ulicama.
Za one koji su prepoznali problem, postoji i mnogo nevladinih organizacija koje pokušavaju da pomognu. Međutim, niti oni ni lokalne vlasti nijesu u mogućnosti da riješe problem bez jasne zakonske regulative koja bi osigurala redovno praćenje i kontrolu, kao i odgovornost svih onih koji napuštaju pse. Psi na ulicama nemaju ništa – ni hranu, ni vodu, ni brigu, osim povremenih ljubitelja životinja koji im donesu nešto za pojesti. Azili su pretrpani, a uslovi za život u njima su katastrofalni. I tako, dok broj lutalica raste, broj smrtnih slučajeva pasa na ulicama je i dalje veliki.
Međutim, ova tema nije samo humanitarni problem. U poslednje vrijeme postalo je jasno da loš tretman lutalica i njihov broj ozbiljno utiču na naše svakodnevne živote. Prošle godine, na primer, preduzeće „Čistoća“ iz Podgorice isplatilo je 120.000 eura odštete građanima na ime ujeda pasa lutalica. Da stvar bude još ozbiljnija, isti iznos je isplatio i Glavni grad. U 2024. godini, na osnovu 220 presuda, Čistoća je isplatila 80.258,52 eura, a za prvih nekoliko meseci 2025. godine već je izdvojeno više od 43.000 eura. Ove brojke samo potvrđuju da je situacija alarmantna.
Zašto? Zato što broj prijavljenih slučajeva svakim danom raste. Ulice su pune pasa, često napuštenih ili čak vlasničkih pasa koji su pušteni na slobodu, a utvrditi poreklo pasa koji su izazvali ujede često je nemoguće. Samim tim, teško je ustanoviti odgovornost, što dodatno komplikuje stvari.
Nažalost, zakon o zaštiti životinja ne daje dovoljno jakih mehanizama da bi se ovaj problem riješio. I dok čekamo da se donesu konkretni koraci koji će promijeniti ovu situaciju, mi svi, kao građani, moramo postati odgovorniji. I to nije samo odgovornost prema životinjama, već i prema nama samima, jer na kraju krajeva, svi trpimo štetu zbog nebrige o životinjama.
Zamislite samo da se veliki iznos novca koji se trenutno troši na odštete zbog ujeda usmjeri u izgradnju boljih azila, sterilizaciju i vakcinaciju lutalica, kao i u druge projekte zaštite životinja. Takav pristup bi u dugoročnom periodu mogao donijeti brojne koristi – za životinje, ali i za građane.
Jedan od mogućih načina za rešavanje problema je ulaganje u renoviranje postojećih azila i obezbeđivanje adekvatnih sredstava za zbrinjavanje napuštenih pasa. Svaki pas bi trebalo da bude u sigurnom okruženju, sa hranom, vodom, medicinskom njegom i ljubavlju. I samo tada ćemo moći da kažemo da smo kao društvo prepoznali našu odgovornost – prema životinjama, ali i prema sopstvenoj sigurnosti.
ETOportal/V.M.