Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je zakon kojim se borba protiv tzv. osvetničke pornografije u SAD-u podigla na federalni nivo. Zakon omogućava krivično gonjenje svakoga ko bez pristanka objavi intimne fotografije ili snimke druge osobe, čime je napravljen značajan korak u zaštiti privatnosti i ljudskih prava u digitalnom dobu.
Ovaj potez postavio je pitanje:
- Kako region Balkana odgovara na ovu sve češću i opasniju pojavu?
Crna Gora: Prvi koraci, ali još bez specifične definicije
U Crnoj Gori ne postoji poseban zakon koji tretira osvetničku pornografiju kao zasebno krivično djelo. Ipak, određeni oblici mogu biti procesuirani kroz odredbe Krivičnog zakonika o ugrožavanju privatnosti, nedozvoljenom snimanju, nasilju u porodici, ili čak maltretiranju putem interneta.
Međutim, nema jasne pravne kvalifikacije koja bi eksplicitno tretirala objavljivanje intimnog sadržaja bez pristanka – što žrtve često stavlja u dodatno ranjiv položaj, jer slučajevi završe razvodnjeni ili bez odgovarajuće kazne.
U Strategiji za borbu protiv nasilja nad ženama i djecom, osvetnička pornografija je prepoznata kao oblik digitalnog nasilja – ali implementacija zakonske zaštite još kasni.
Srbija: Zakonski okvir postoji, ali praksa je problem
Srbija je 2016. godine uvela član 144a Krivičnog zakonika, koji zabranjuje „neovlašćeno snimanje i objavljivanje intimnog sadržaja“. U teoriji – zakon postoji. U praksi – broj procesuiranih slučajeva je i dalje nizak, a žrtve se često susreću s nedostatkom razumijevanja od strane institucija, kao i sramom i stigmatizacijom.
Nekoliko medijski poznatih slučajeva pokazalo je koliko ovaj vid nasilja može biti razoran, ali i koliko je važno raditi na edukaciji i senzibilizaciji sudija, tužilaca i policije.
U Bosni i Hercegovini osvetnička pornografija još uvijek nije posebno definisana. Pravni stručnjaci već godinama upozoravaju da su žrtve uglavnom prepuštene samostalnoj borbi, najčešće bez rezultata.
U Hrvatskoj, ovaj oblik nasilja se kažnjava kroz zakone o zaštiti privatnosti, ali se sve više govori o potrebi za dodatnim zakonodavnim mjerama, budući da su i tamo brojni slučajevi ostali nekažnjeni ili su procesuirani kao prekršaji, ne kao krivična djela.
Kako osvetnička pornografija nije samo moralni problem – već je to akt nasilja koji ostavlja teške psihičke, socijalne i ekonomske posljedice po žrtvu. Dok svijet donosi zakone koji prepoznaju težinu ovog zločina, naš region još tapka u mjestu. Zbog svega navedenoga potrebno je:
- Usvojiti jasne zakone koji definišu i kažnjavaju osvetničku pornografiju.
- Edukovati tužilaštva i policiju kako da postupaju sa ovakvim slučajevima.
- Ohrabriti žrtve da progovore, bez stigmatizacije i dodatne viktimizacije.
Poruka koju šaljemo je:” Internet pamti – ali pravda mora djelovati brzo i odlučno “.
ETOportal/Nataša Goleš