U savremenom poslovnom okruženju, blokada računa predstavlja jednu od najtežih situacija sa kojom se mogu suočiti preduzeća i preduzetnici. Najčešće pitanje koje muči privrednike nije samo kako izbjeći blokadu, već i koliko ona može trajati. Odgovor zavisi od više faktora, od visine duga do dinamike prinudne naplate.
Šta znači blokada računa?
Blokada računa nastaje kada se nad računom pravnog lica ili preduzetnika sprovodi prinudna naplata na osnovu:
-
izvršnih sudskih odluka,
-
rješenja o izvršenju,
-
naloga povjerilaca po osnovu dospjelih hartija od vrijednosti (npr. mjenica),
-
poreskih ili drugih javnih potraživanja.
Kada se blokada aktivira, Centralna banka Crne Gore (CBCG) izdaje nalog svim poslovnim bankama da:
-
blokiraju sve račune dužnika (domaće i devizne),
-
zabrane otvaranje novih računa,
-
obezbijede podatke o svim raspoloživim sredstvima.
Tokom trajanja blokade, preduzeće ili preduzetnik ne može raspolagati svojim sredstvima, što značajno otežava svakodnevno poslovanje. Dodatni problem predstavlja činjenica da se ni izmirenje obaveza ne može vršiti alternativnim metodama kao što su kompenzacija, cesija ili asignacija, što blokadu čini još restriktivnijom.
Koliko dugo može trajati blokada računa?
Trajanje blokade računa u Crnoj Gori nije zakonski vremenski ograničeno. Ona traje sve dok se u potpunosti ne namire potraživanja povjerilaca ili dok se ne pronađe zakonski osnov za deblokadu. U praksi, blokada može trajati od nekoliko dana do više godina, zavisno od visine duga i sposobnosti dužnika da ga izmiri.
Pravni okvir blokade računa
Postupak prinudne naplate i blokade računa u Crnoj Gori uređuju:
-
Zakon o platnom prometu,
-
Zakon o izvršenju i obezbjeđenju,
-
Zakon o poreskoj administraciji,
-
Zakon o mjenici,
-
relevantni podzakonski akti CBCG.
Blokada se automatski ukida kada se potraživanja povjerilaca u potpunosti izmire po redosledu prioriteta, a ako postoji više povjerilaca, postupak može biti dugotrajan.
ETOportal