Srčane bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, a prema upozorenju ljekarke dr Sane Sadoksai, čak do 90 odsto srčanih udara može biti povezano sa jednom naizgled bezazlenom jutarnjom navikom koja nema veze sa ishranom. Ona ističe da rizik počinje u trenutku buđenja, kada većina ljudi ostaje u stanju potpune neaktivnosti, prelazeći iz kreveta direktno na mobilni telefon, potom sjedeći i žureći u dnevne obaveze, čime tijelo ostaje zarobljeno u režimu niske fizičke aktivnosti i visoke upale.
Ovakva rutina, prema njenim riječima, ubrzava razvoj insulinske rezistencije, nakupljanje masnih naslaga u predjelu stomaka, povišen krvni pritisak, tihu hroničnu upalu i metaboličku disfunkciju, što značajno povećava rizik od ranog srčanog udara, naročito kod osoba sa viškom kilograma ili gojaznošću. Rješenje, kako naglašava, ne zahtijeva mnogo vremena, već svega pet do sedam minuta jutarnjeg kretanja, poput brzog hodanja, laganog istezanja ili vježbi disanja, koje podstiču cirkulaciju, aktiviraju metabolizam, stabilizuju nivo šećera u krvi i pružaju snažnu zaštitu srcu.
Ona upozorava da su tjelesna težina, metabolizam i zdravlje srca duboko povezani, te da ignorisanje ove jednostavne jutarnje navike predstavlja tihu, ali ozbiljnu prijetnju po zdravlje. Posebno ukazuje na rane metaboličke znake upozorenja koje ne treba zanemarivati, poput gojaznosti, tvrdokornog sala u predjelu stomaka, kratkog daha, dijabetesa i hroničnog umora. Srčani udar, poznat kao infarkt miokarda, nastaje kada se dotok krvi u srce iznenada prekine, najčešće usljed krvnog ugruška, a iako je bol u grudima najčešći simptom, koji se može opisati kao pritisak, stezanje ili težina, upozoravajući znaci mogu uključivati i bol koji se širi ka lijevoj ili desnoj ruci, vilici, vratu, leđima ili stomaku, kao i vrtoglavicu, pojačano znojenje, nedostatak daha, mučninu, povraćanje, iznenadnu anksioznost nalik napadu panike i kašalj.
Dugoročno, rizik od srčanog udara može se značajno smanjiti promjenama životnog stila, uključujući prestanak pušenja, održavanje zdrave tjelesne težine, ishranu sa niskim sadržajem masti i visokim udjelom vlakana, redovno konzumiranje integralnih žitarica, najmanje pet porcija voća i povrća dnevno, kao i najmanje 150 minuta aerobne fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično.
ETOportal