Nedavno deklasifikovani izvještaji CIA izazvali su buru u američkoj politici, otkrivajući da je tadašnji potpredsjednik Džo Bajden 2016. godine tražio da se obustavi distribucija obavještajnog izvještaja koji dokumentuje zabrinutost ukrajinskih zvaničnika zbog poslovnih veza njegove porodice u Ukrajini. Prema deklasifikovanim dokumentima, Bajden je izrazio „jaku želju“ da se izvještaj ne širi, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg političkog uticaja na obavještajnu zajednicu.
Ovaj izvještaj, koji je sadržao informacije o tome da su ukrajinski zvaničnici smatrali da su poslovne veze Bajdenove porodice u Ukrajini dokaz dvostrukih standarda u američkoj politici prema korupciji i političkoj moći, nikada nije bio podijeljen sa širim krugom zvaničnika. Iako je obavještajna zajednica smatrala da izvještaj ispunjava kriterijume za distribuciju, Bajdenov zahtjev da se on ne širi bio je neobičan i neuobičajen u obavještajnoj praksi.
Ovaj razvoj događaja dolazi u trenutku kada je Donald Tramp optužen za pokušaj političkog uticaja na Ukrajinu tokom svog mandata, što je dovelo do njegovog prvog suđenja za opoziv. Tramp je navodno tražio od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pokrene istragu protiv Bajdena i njegovog sina Hantera u vezi sa njihovim navodnim koruptivnim poslovima u Ukrajini.
Međutim, bivši ukrajinski tužilac Jurij Lutsenko izjavio je da nije bilo razloga za istragu protiv Bajdena i njegovog sina, navodeći da nisu prekršili ukrajinske zakone. Ove kontradiktorne informacije dodatno komplikuju političku situaciju i postavljaju pitanje o motivima iza optužbi i zahtjeva za istragu.
U međuvremenu, deklasifikovani dokumenti CIA izazvali su dodatnu pažnju, jer ukazuju na to da su ukrajinski zvaničnici smatrali da su poslovne veze Bajdenove porodice u Ukrajini dokaz dvostrukih standarda u američkoj politici prema korupciji i političkoj moći.
Ova situacija stvara političku dinamiku u kojoj se Bajden suočava sa optužbama za pokušaj zataškavanja informacija koje bi mogle negativno uticati na njegovu političku poziciju, dok Tramp koristi ove informacije kako bi diskreditovao svog političkog rivala. Kao rezultat toga, obje strane koriste obavještajne izvještaje i informacije u političke svrhe, što dodatno polarizuje američku političku scenu i postavlja pitanje o etici i odgovornosti u korišćenju obavještajnih podataka.
ETOportal/N.G.