Crna Gora se u posljednje dvije decenije značajno udaljila od preporuka Evropske unije kada je riječ o vanbolničkoj potrošnji antibiotika, pokazuje nedavno istraživanje naučnika sa Univerziteta Crne Gore i Kliničkog centra Crne Gore.
Rezultati studije otkrivaju zabrinjavajući trend: od 2000. do 2022. godine, potrošnja antibiotika u ambulantnoj praksi, koja čini oko 80% ukupne potrošnje, porasla je za čak 71%. Posebno je zabrinjavajuće desetostruko povećanje upotrebe azitromicina, dok su potrošnja cefiksima, ceftriaksona i ciprofloksacina zabilježile rast veći od 100%. S druge strane, zabilježeno je značajno smanjenje potrošnje prirodnih penicilina, saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Autorke studije, prof. dr Nataša Duborija-Kovačević (Medicinski fakultet, UCG), dr med. Jana Đapić-Šavelić (Medicinski fakultet i KCCG) i doc. dr Anđela Mijanović (Prirodno-matematički fakultet, UCG), upozoravaju da se u Crnoj Gori na nivou primarne zdravstvene zaštite sve češće koriste antibiotici širokog spektra, koji bi trebalo da budu rezervisani za slučajeve otporne na antibiotike prve linije.
“Ovakav trend značajno povećava rizik od razvoja antimikrobne rezistencije (AMR), odnosno otpornosti bakterija na terapiju. Dodatno, povećava se učestalost neželjenih dejstava ovih lijekova kod pacijenata, ali i finansijski troškovi. Situaciju je tokom pandemije COVID-19 dodatno pogoršala masovna upotreba antibiotika, posebno azitromicina, i kada nisu bili neophodni,” navodi se u saopštenju.
Antimikrobna rezistencija prepoznata je kao jedna od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravlju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, AMR je direktno povezana sa 1,27 miliona smrtnih slučajeva godišnje, dok je doprinijela nastanku još gotovo pet miliona slučajeva.
“Decenije istraživanja i kliničkog iskustva pokazuju da razvoj i širenje AMR zavise od neracionalne upotrebe antibiotika u zdravstvu i poljoprivredi, ali i od povećane mobilnosti ljudi i roba,” dodaju autorke studije.
Dok preporuke EU iz 2023. godine nalažu da 65% antibiotika u humanoj medicini treba da bude iz tzv. Access grupe, lijekova prve linije sa manjim potencijalom za razvoj rezistencije, Crna Gora ide u suprotnom pravcu. Prema rezultatima prof. Duborija-Kovačević i saradnika, udio antibiotika iz Access grupe pao je sa 73% u 2000. na 50% u 2022. godini, dok je vanbolnička potrošnja u toj godini bila čak 75% veća od prosjeka EU. Jedino je Grčka među zemljama EU imala neznatno veću potrošnju antibiotika van bolnica.
EU preporučuje smanjenje potrošnje antibiotika za 20% u periodu 2019–2030, dok je Crna Gora, u istom periodu (2019–2022), zabilježila trend rasta.
Autorke ističu da ciljeve EU, kojima teži Crna Gora, moguće je dostići do 2030. godine, pod uslovom brzih i odlučnih mjera na svim nivoima:
-
Edukacija građana o prevenciji infekcija, pravilnoj upotrebi antibiotika i štetnosti samomedikacije.
-
Jačanje kontrole propisivanja i izdavanja antibiotika.
-
Analiza i, po potrebi, ažuriranje nacionalnih smjernica za liječenje vanbolničkih infekcija.
-
Intenziviranje praćenja i redovno informisanje propisivača o otpornosti uzročnika na preporučene antibiotike.
-
Sprovođenje javno-informativnih kampanja o rizicima neodgovorne upotrebe antibiotika.
ETOportal