Masovno gomilanje američkih vojnih snaga u južnom Karipskom moru, uključujući ratne brodove, nuklearne podmornice i hiljade marinaca, otvorilo je ozbiljna pitanja o stvarnim ciljevima ove operacije i dodatno podiglo tenzije u regionu. Dok administracija bivšeg predsjednika Donalda Trampa tvrdi da je riječ o borbi protiv narko-kartela, brojni stručnjaci upozoravaju da iza ove demonstracije sile stoji politički i vojni pritisak na venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Prema dostupnim informacijama, čak sedam ratnih brodova upućeno je na Karibe, uz pratnju brze nuklearne podmornice i više od 4.500 američkih vojnika i marinaca. U operaciju su uključeni i špijunski avioni tipa P-8, dok je dio flote opremljen helikopterima i raketama Tomahavk, arsenal koji daleko prevazilazi potrebe klasične borbe protiv krijumčara droge.
Stručnjaci iz oblasti bezbjednosti ukazuju na ključnu kontradikciju: najveći dio šverca narkotika u Sjedinjene Države ne ide preko Kariba, već preko Pacifika. Upravo zbog toga u Karakasu raste uvjerenje da je prava meta, venecuelanski državni vrh. Ta sumnja dodatno je ojačana nakon što su SAD povećale nagradu za hapšenje Madura na 50 miliona dolara, što Venecuela vidi kao otvoren poziv na destabilizaciju vlasti.
Venecuelanski ministar odbrane Vladimir Padrino reagovao je oštro, poručujući: „Mi nijesmo dileri droge, mi smo plemenit narod. Amerika ovim manevrom priprema teren za intervenciju protiv legitimnog predsjednika.“
Analitičari podsjećaju da brojnost američkih trupa nije ni približno dovoljna za direktnu invaziju, poput one u Panami 1989. godine kada je angažovano gotovo 28.000 vojnika. Međutim, ovakvo pozicioniranje snaga može poslužiti kao političko oružje pritiska i upozorenje da Vašington nije odustao od strategije promjene režima u Venecueli.
Poruka je jasna: preveliko da bi bilo samo zbog droge, premalo da bi bila invazija, ali dovoljno da destabilizuje region i pojača međunarodne tenzije.
ETOportal / V.M.