Sjedinjene Američke Države pripremaju uvođenje novih trgovinskih mjera koje bi mogle ozbiljno uzdrmati globalnu farmaceutsku industriju. Prema izvorima bliskim administraciji, u razmatranju su carine na uvoz lijekova iz Evrope, što bi najviše pogodilo velike farmaceutske kuće poput AstraZenece i GlaxoSmithKlinea (GSK).
Iako zvanična odluka još nije donijeta, unutar američkog političkog establišmenta vodi se ozbiljna rasprava o potrebi da se poveća domaća proizvodnja lijekova, naročito nakon pandemije COVID-19, kada je otkrivena velika zavisnost SAD od stranih dobavljača.
Moguće carine, kako navode izvori, ne bi bile samo ekonomska već i politička poruka: Amerika više ne želi da bude tržište zavisno od globalnih farmaceutskih giganata, pogotovo kada su u pitanju osnovni lijekovi i vakcine.
Sa druge strane Atlantika, ova najava izazvala je zabrinutost. AstraZeneca i GSK, koje imaju sjedišta u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali posluju širom Evropske unije, već osjećaju pritisak na berzama. Analitičari ukazuju da bi uvođenje carina moglo izazvati domino-efekat u odnosima SAD–EU, koji su već opterećeni spornim pitanjima u oblasti zelene tranzicije i subvencija za industriju.
Nezvanično, u Briselu se pominju mogući odgovori, uključujući protivmjere na američke farmaceutske proizvode ili dodatna ograničenja u regulatornim procedurama.
Ono što dodatno baca sumnju na pozadinu ovog poteza jeste vlasnička struktura najvećih farmaceutskih kuća. Iako su formalno u privatnom vlasništvu, više od 50% udjela u AstraZeneci i GSK-u drže investicioni fondovi sa jakim vezama u političkim i finansijskim krugovima Evrope. Pojedini analitičari već godinama ukazuju na moguće povezanosti evropskih parlamentaraca sa upravljačkim strukturama ovih kompanija, bilo kroz bivše pozicije, članstva u odborima ili kroz lobističke mreže.
Zato nije isključeno da bi američke mjere mogle imati dublji politički efekat, i da se iza ekonomskog sukoba krije pokušaj razotkrivanja kompleksne sprege politike i farmaceutskog profita.
ETOportal/N.G.