U posljednjim godinama, ljekari širom svijeta suočavaju se s rastućim izazovom: infekcije koje su nekada bile lako izlječive sada postaju ozbiljna prijetnja. Antimikrobna rezistencija (AMR) znači da bakterije, gljivice i virusi postaju otporni na lijekove koji su do sada uspješno liječili infekcije. Zbog ovog sve većeg otpora, opasne infekcije postaju sve teže za liječenje, a čak i rutinski medicinski zahvati nose ozbiljan rizik.
Zašto je Antimikrobna Rezistencija Problematična?
Antimikrobna rezistencija predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem, jer smanjuje mogućnosti liječenja infekcija i povećava rizik od širenja otpornih sojeva mikroorganizama u bolnicama i među općom populacijom. Ovo ima veliki utjecaj na pojedince i na društvo u cjelini, jer može utjecati na uspješnost liječenja, povećati rizike za javno zdravlje i ugroziti napredak medicine.
Prema podacima iz 2021. godine, AMR se dovodi u vezu s 4,95 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta. Prognoze ukazuju da bi do 2050. godine, dodatnih 39 miliona ljudi moglo umrijeti zbog infekcija izazvanih otporima mikroorganizama. Ove infekcije mogu postati jedan od vodećih uzroka smrtnosti ljudi u budućnosti. Zato je ključno da o ovom problemu pričamo, istražimo uzroke i pronađemo rješenja.
Uzroci Porasta Antimikrobne Rezistencije
Posljednjih nekoliko godina došlo je do značajnog porasta otpornosti bakterija na najčešće korištene antibiotike, uključujući peniciline, cefalosporine, fluorokinolone i karbapeneme. Glavni uzroci ove promjene su prekomjerna, neadekvatna i neopravdana upotreba antibiotika. Na primjer, antibiotici su često propisivani za virusne infekcije, poput prehlade ili gripe, iako antibiotici u tim slučajevima nemaju nikakvog učinka. Naprotiv, mogu izazvati dodatnu štetu jer uništavaju korisne bakterije.
Također, preskakanje doza, prekidanje terapije prije vremena dovodi do toga da samo dio bakterija bude eliminiran, dok preostale bakterije prežive i razvijaju otpornost na antibiotike.
Primjena antibiotika u stočarstvu i poljoprivredi, kada se koriste za promicanje rasta i prevenciju bolesti kod životinja, može također doprinijeti razvoju otpornih bakterija koje se putem hrane mogu prenijeti na ljude.
Još jedan od uzroka razvoja otpornih mikroorganizama je neadekvatno održavanje higijene i prekomjerna upotreba antibiotika u bolničkoj sredini, jer može doprinijeti širenju otpornih mikroorganizama među pacijentima i bolničkim osobljem.
Za borbu protiv rezistencije ključni su razvoj novih lijekova, edukacija o pravilnoj upotrebi antibiotika, kontrola njihove primjene u poljoprivredi i zdravstvenim ustanovama, kao i jačanje imuniteta i prevencija infekcija.
Mikrobiota – Prva Linija Odbrane
Mikrobiota predstavlja skup bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama koji žive u našem tijelu i imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja. Crijevna mikrobiota je posebno važna, jer djeluje kao prva linija obrane od štetnih mikroorganizama, uključujući i one otporne na antibiotike. Zdrava i raznolika mikrobiota otežava naseljavanje štetnih mikroorganizama i razvoj infekcija. Osim toga, pomaže imunološkom sustavu da prepozna potencijalne prijetnje i odgovori na infekcije na učinkovit način, čime se smanjuje potreba za antibioticima i smanjuje mogućnost razvoja rezistencije.
Važno je napomenuti da antibiotici ne djeluju selektivno samo na štetne mikroorganizme, već mogu uništiti i korisne bakterije u crijevima. Kada se to dogodi, povećava se rizik od razvoja otpornih bakterija i oportunističkih infekcija. Održavanje zdrave mikrobiote može se postići izbjegavanjem nepotrebne upotrebe antibiotika, ali i uravnoteženom prehranom bogatom vlaknima i probioticima.
Probiotici – Zaštita u Borbi Protiv Otpornih Bakterija
U borbi protiv otpornosti bakterija na antibiotike, sve su važnija istraživanja o ulozi probiotika u prevenciji i kontroli antimikrobne rezistencije. U našoj zemlji postoje naučno-istraživački centri, poput Probiotic Excellence Center®, koji se bave ovakvim istraživanjima, ali i proizvodnjom visokokvalitetnih probiotika.
Probiotici igraju važnu ulogu u očuvanju zdravlja jer pomažu održavanju ravnoteže korisnih mikroorganizama u crijevima, što je ključno za pravilno funkcioniranje imunološkog sustava i smanjenje rizika od infekcija. Također, pomažu očuvanju mikrobiote tijekom i nakon primjene antibiotika, čime sprečavaju širenje štetnih mikroorganizama koji bi mogli postati otporni na antibiotike.
Zaključak: Šta Svi Mi Možemo Učiniti?
Svako od nas može doprinijeti smanjenju antimikrobne rezistencije kroz nekoliko jednostavnih, ali vrlo važnih koraka:
- Konzultirajte se s ljekarom prije uzimanja antibiotika – ne liječe sve infekcije.
- Završite terapiju do kraja – važno je dovršiti propisanu terapiju, čak i kada se osjećate bolje.
- Redovno i pravilno pranje ruku smanjuje šanse za širenje infekcija koje zahtijevaju antibiotike.
- Redovni preventivni pregledi i odgovorno ponašanje prema zdravlju može smanjiti potrebu za antibiotskim liječenjem, čime se smanjuje rizik od pojave rezistencije.
Svi ovi koraci doprinose globalnoj borbi protiv antimikrobne rezistencije, i kada se primjenjuju široko, mogu imati značajan utjecaj na očuvanje učinkovitosti antibiotika za buduće generacije.