Crna Gora, u pristupnom procesu ka Evropskoj uniji, neće moći da koristi pravo veta u bilateralnim pregovorima na način na koji to trenutno čine Hrvatska ili Bugarska prema kandidatima sa Zapadnog Balkana, kao ni prema Ukrajini i Moldaviji. Ovo ograničenje, koje se odnosi na sve buduće članice EU osim u slučaju privremenih zaštitnih mera (safeguards) od šest meseci do nekoliko godina, rezultat je nemačkog predloga koji je već dobio široku podršku među državama članicama i praktično predstavlja konsenzus u Uniji.
Prema diplomatskim izvorima, cilj ove odredbe je preventivna zaštita, sprečavanje situacija u kojima bi jedna država mogla da blokira drugu, kao što je slučaj između Beograda i Prištine. Iako se u javnosti digla polemika oko ukidanja prava veta, reč je uglavnom o „dimnoj zavesi“, jer ne postoji ozbiljna većina niti konsenzus za potpuno ukidanje veto-prava novih članica u svim oblastima.
Ograničenje prava veta važiće samo u kontekstu proširenja EU; svako širenje suspenzije na druge sektore naišlo bi na snažan otpor i ugrožavalo bi temeljna načela jednakosti među članicama. Prema diplomatskim izvorima, blok država koje se protive širenju suspenzije veto-prava ima podršku relevantnih stručnjaka za evropsko pravo, čime se jasno potvrđuje da će nove članice EU zadržati osnovna prava u drugim oblastima.
Ova odluka postavlja Crnu Goru pred izazov prilagođavanja novim pravilima igre u Uniji, uz ograničen prostor za bilateralne manevre u pregovorima, ali istovremeno osigurava stabilnost i predvidivost unutar evropskog sistema odlučivanja.
ETOportal/N.G.