Prije nego što postane punopravna članica Evropske unije, Crna Gora biće obavezna da u potpunosti uskladi svoju viznu politiku sa politikama EU. To podrazumijeva da će morati da uvede vize za državljane zemalja koje trenutno mogu slobodno ulaziti u Crnu Goru, ali za koje je potrebna viza za države članice EU.
Među zemljama koje uživaju bezvizni režim sa Crnom Gorom, ali ne i sa EU, nalaze se Jermenija, Kazahstan, Rusija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Kuba, Ekvador i Turska. Crna Gora će biti obavezna da blagovremeno uvede vizni režim za sve ove države.
Portparolka Evropske komisije, Ana Pisonero, naglasila je da se od Crne Gore očekuje dalji napredak u procesu usklađivanja sa viznom politikom EU. „Očekuje se da Crna Gora, u okviru procesa pristupanja EU, nastavi sa usklađivanjem svoje vizne politike sa listom zemalja za koje EU zahtijeva vizu, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od neregularne migracije ili bezbjednosti EU“, izjavila je Pisonero.
Svaka zemlja kandidat mora uskladiti svoju spoljnu politiku, uključujući viznu politiku, prije nego što postane članica EU. Vremenski okvir i specifičnosti ovog usklađivanja uglavnom su vezani za pristupne pregovore, naročito za Poglavlje 24, koje se bavi viznom politikom, upravljanjem granicama i srodnim pitanjima.
Poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, najvažnija su u pregovaračkom procesu jer se otvaraju prva, a zatvaraju poslednja.
U najnovijem godišnjem izvještaju o napretku Crne Gore, naglašeno je da vizni režim još uvijek nije usklađen sa EU pravilima. Prema nalazima eksperata Evropske komisije, napredak je postignut u 2024. godini kroz odluku o sezonskom ukidanju viza, uključujući i za građane Uzbekistana.
Pisonero je takođe potvrdila da Crna Gora još uvijek ima bezvizni režim sa 11 zemalja koje se nalaze na listi EU zemalja za koje je potrebna viza, a sedam njih ima trajno izuzeće. Ona je podsjetila da je usklađivanje sa viznom politikom EU ključno za Crnu Goru, posebno zbog obaveza preuzetih u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.
„Crna Gora se obavezala da će nastaviti sa usklađivanjem vizne politike sa EU, postizanjem interoperabilnosti između sistema za izdavanje viza, prikupljanjem biometrijskih podataka i implementacijom dodatnih bezbjednosnih mjera“, istakla je Pisonero.
U Reformskoj agendi za period 2024-2027. predviđeno je ukidanje sporazuma o slobodnom viznom režimu sa zemljama za koje EU zahtijeva vizu, a rok za ovo usklađivanje je do 2027. godine. Ovaj proces biće vođen od strane Ministarstva vanjskih i Ministarstva unutrašnjih poslova, uz godišnje praćenje od strane Evropske komisije.
Plan rasta za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi evra, predstavlja najambiciozniji evropski finansijski paket za region, a Crna Gora će dobiti 383,5 miliona evra kroz nekoliko tranši. Evropske institucije će pratiti napredak i procjenjivati ispunjenost uslova pre nego što se izvrši isplata sredstava.
Crna Gora je trenutno lider u procesu pristupnih pregovora sa EU. Nakon pozitivnog izvještaja o napretku, zemlja je u junu ove godine izašla iz višegodišnjeg zastoja u pregovorima i odblokirala dalji proces pristupanja. U postojećim okolnostima, gdje Beograd nastavlja da odbija uvođenje sankcija Rusiji, Crna Gora se profilisala kao prva potencijalna članica EU.
Zemlja ima ambiciju da do kraja 2026. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i postane članica EU prije kraja decenije, uz podršku Evropske komisije, pod uslovom da ispuni sve relevantne kriterijume.