Ambasadori država članica Evropske unije će na sastanku u petak, 13. decembra, odlučiti koliko poglavlja će Crna Gora zatvoriti na narednoj Međuvladinoj konferenciji, koja će se najvjerovatnije održati 17. decembra.
Crna Gora očekuje da će zatvoriti četiri poglavlja u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji.
Da bi se to desilo, Crna Gora mora dobiti podršku svih 27 članica EU, uključujući i susjednu Hrvatsku, sa kojom su odnosi tokom ove godine postali narušeni.
Osim otvorenih pitanja koja postoje između Crne Gore i Hrvatske, Skupština Crne Gore je krajem juna usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, što je Hrvatska ocijenila kao provokaciju. Zbog toga je trojicu visokih crnogorskih zvaničnika proglasila personama non grata.
Jedan od njih je i inicijator Rezolucije, Andrija Mandić, predsjednik Skupštine i lider proruskog Demokratskog fronta. On je 9. decembra zvanično pozvao predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da posjeti crnogorski parlament, ali odgovor iz Hrvatske nije stigao.
Mandić je u pismu istakao da je neophodno uspostaviti kvalitetnu komunikaciju, kako bi se spriječio „upliv parapolitičkih adresa koje iz Crne Gore ili Hrvatske žele da ostvare svoje privatne političke agende“.
Pokušaji vlasti da poboljšaju odnose sa Hrvatskom
Vlada Crne Gore je 11. decembra odlučila da Hrvatskoj ustupi Dom kulture u Tivtu, prostor koji je hrvatska zajednica u Crnoj Gori tražila godinama. Kako je saopšteno iz Vlade, ovaj potez treba da afirmiše hrvatsku zajednicu i ojača bilateralne odnose sa Hrvatskom.
Istog dana, premijer Milojko Spajić je primio kotorskog biskupa fra Mladena Vukšića i obećao završetak procesa restitucije crkvene imovine.
Sedmicu ranije, specijalni tužioci i sudije iz Crne Gore su boravili u Dubrovniku, gdje su od svojih hrvatskih kolega tražili da im ustupe predmete vezane za crnogorske državljane koji su učestvovali u agresiji na Dubrovnik prije 33 godine. Crna Gora, međutim, nije procesuirala nijedan zločin u ovom slučaju.
Da li su ovi potezi pokušaj saniranja štete u poremećenim odnosima?
Istoričar i bivši ambasador Hrvatske, Ivo Goldstein, smatra da Hrvatska neće blokirati Crnu Goru na evropskom putu, barem ne samostalno. On ističe da su negativni razvoj događaja u Crnoj Gori u posljednjim mjesecima bili negativno percipirani i u drugim evropskim zemljama.
„Ukoliko dođe do bilo kakve blokade, Hrvatska u tome neće biti sama“, kaže Goldstein.
Povratak do problema s brodom „Jadran“
Početkom godine, susret ministara odbrane Hrvatske i Crne Gore u Tivtu je otkazan zbog neslaganja o vlasništvu nad vojnim brodom „Jadran“, koji je predmet decenijskog spora između dvije države. Ministar odbrane Crne Gore, Dragan Krapović, izjavio je da Hrvatska nema pravo na brod, dok je hrvatski ministar Ivana Anušića otkazao sastanak, navodeći da stavovi ministra Krapovića „ne ostavljaju prostor za razgovor“.
Zbog čega je usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu?
Usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u junu, koja je bila inicijativa Mandićeve stranke, izazvalo je dodatnu napetost u odnosima sa Hrvatskom. Hrvatska je tada proglasila nepoželjnim Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i drugog lidera bivšeg DF-a, Milana Kneževića.
Goldstein smatra da je usvajanje ove rezolucije dovelo do serije neželjenih događaja, i smatra da je odgovornost na crnogorskoj strani.
Hrvatska i EU put Crne Gore
Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić ocjenjuje da Hrvatska ne bi trebalo da blokira Crnu Goru na evropskom putu. Ipak, dodaje da postoji zabrinutost zbog stvarne želje Crne Gore da postane članica EU, posebno zbog uticaja proruskih partija u zemlji.
Vlada Crne Gore, međutim, nastavlja da sarađuje sa Hrvatskom, kao i da odblokira proces evropskih integracija.