Vlada Crne Gore usvojila je Nacionalni akcioni plan za rješavanje pitanja ilegalnog ubijanja, uzimanja i trgovine pticama selicama za period 2025–2030. godine, čime je Crna Gora postala prva zemlja na Balkanu koja je izradila i usvojila ovaj sveobuhvatni dokument, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS). Ovaj plan predstavlja ključni instrument za prepoznavanje problematike ilegalnog ubijanja i trgovine pticama unutar institucija, objedinjavanje postojećih mjera, jačanje institucionalnih kapaciteta, unapređenje sprovođenja zakona i podizanje svijesti javnosti o značaju zaštite ptica selica. Dokument definiše strateški okvir i konkretne mjere koje treba da omoguće smanjenje ilegalnih aktivnosti, stabilizaciju i rast populacija ugroženih vrsta, kao i unapređenje zaštite ključnih staništa i migratornih koridora, potvrđujući time posvećenost Crne Gore očuvanju biodiverziteta, jačanju vladavine prava i ispunjavanju međunarodnih obaveza u oblasti zaštite prirode. Crna Gora je potpisnica i ratifikovala važne međunarodne konvencije i sporazume, među kojima su Bernska i Bonska konvencija, CITES, Ramsarska konvencija i Konvencija o biološkoj raznovrsnosti, koje obavezuju zemlju da štiti migratorne vrste i njihova staništa. Kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora je obavezna da svoje zakonodavstvo i praksu uskladi sa Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, koje propisuju standarde za očuvanje vrsta i njihovih staništa, uključujući održavanje ili vraćanje populacija ptica na povoljan status očuvanosti, uspostavljanje zaštićenih područja, sprječavanje pogoršanja staništa i uznemiravanja vrsta, te sprovođenje redovnih istraživanja i monitoringa radi unapređenja upravljanja i zaštite. Poseban značaj u tom procesu ima uspostavljanje mreže Natura 2000, koja obuhvata najvažnija područja za očuvanje vrsta i staništa na nivou EU, a Crna Gora je obavezna da klasifikuje najprimjerenija područja, naročito močvarna i priobalna, preduzme mjere za očuvanje njihovog ekološkog integriteta, spriječi aktivnosti koje bi negativno uticale na ciljeve zaštite i odobrava planove i projekte samo ako ne ugrožavaju očuvanje tih područja. Ispunjavanje ovih obaveza ima višestruki značaj jer doprinosi očuvanju evropske ornitofaune, jača institucionalni sistem zaštite prirode i pravnu sigurnost, omogućava pristup međunarodnim fondovima i pozicionira Crnu Goru kao kredibilnog partnera u globalnim naporima za očuvanje biodiverziteta.
ETOportal/Nataša Goleš