Crna Gora je za prvih deset mjeseci 2024. godine uvezla robu u vrednosti od 3,4 milijarde eura, dok je izvoz bio sedam puta manji. Prema podacima Monstata, izvoz je opao za 15 odsto, dok je uvoz porastao za više od šest odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Rast spoljnotrgovinskog deficita negativno odražava stanje crnogorske ekonomije, ocjenjuje ekonomski analitičar Mirza Mulešković. „Do oktobra 2024. godine, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je svega 14,1 odsto, što predstavlja istorijski minimum“, napominje Mulešković, dodajući da se u poslednjim godinama nije učinilo gotovo ništa za razvoj realne ekonomije.
Pokrivenost uvoza izvozom bila je 17,6 odsto do oktobra prošle godine. Najveći uvoznici za Crnu Goru bili su Srbija, Kina i Njemačka.
Hrana: Ogroman deficit
Crna Gora je uvezla hranu u vrijednosti od 600 miliona eura, dok je izvezla samo 42 miliona. „To je ogroman deficit i porazna slika za naš prerađivački sektor i poljoprivredu“, kaže Milutin Đuranović, predsednik Odbora za prehrambenu i poljoprivrednu industriju u Privrednoj komori Crne Gore. On ističe da stepen pokrivenosti uvoza izvozom neće premašiti šest ili sedam odsto.
Mulešković, takođe, ističe da ovakav odnos uvoza i izvoza utiče na formiranje cijena u Crnoj Gori, naročito za proizvode koji zavise od uvoza. „Kada su proizvodi uvozno zavisni, možemo očekivati dalji rast cijena zbog dodatnih troškova transporta“, dodaje on.
Uvoz vode: Paradoks crnogorske ekonomije
Iako Crna Gora ima sedam proizvođača vode, u poslednjih pet godina uvoz vode (gazirane i negazirane) iznosio je više od 50 miliona eura. U 2023. godini, na uvoz je potrošeno 14 miliona eura, pri čemu je najveći uvoz bio iz Srbije.
Mulešković ukazuje na paradoks da, iako Crna Gora ima kvalitetnu vodu za piće, uvozimo je iz drugih zemalja. Istraživanje Univerziteta Jejl stavlja Crnu Goru među prvih sedam zemalja svijeta po kvalitetu vode.
Izvoz: Struja na vrhu
Crna Gora je ove godine najviše izvozila struju, koja je donijela više od 75 miliona eura, ali i tu je došlo do pada u odnosu na prošlu godinu, kada je izvoz električne energije iznosio 190 miliona eura. Na drugom mjestu je izvoz pića, dok su sledeći izvoz medicinskih sredstava, farmaceutskih proizvoda i drveta.
Problemi u ekonomiji
Mulešković smatra da za rješavanje spoljnotrgovinskog deficita Crnoj Gori treba diversifikacija ekonomije i razvoj nerazvijenih sektora, poput poljoprivrede, proizvodnje i IT industrije. On ističe da bez proizvodnje, Crna Gora ne može očekivati održiv ekonomski rast.
„Treba da se fokusiramo na smanjenje zapošljavanja u javnom sektoru, koji trenutno čini 30 odsto zaposlenih u Crnoj Gori, kako bi se smanjili neproduktivni troškovi države i povećala ulaganja u privredu“, zaključuje Mulešković.
Rješenje u domaćoj proizvodnji
Milutin Đuranović naglašava da je ključ rješenja u većoj promociji domaće proizvodnje. On poziva na promjenu svijesti kako građana, tako i odgovornih za ekonomsku politiku, jer kupovina domaćih proizvoda direktno doprinosi ekonomiji države.
„Svaki kupac treba da zna da kupovinom domaćih proizvoda novac ostaje u Crnoj Gori, dok kupovinom uvoznih proizvoda investiramo u druge zemlje“, zaključuje Đuranović.
ETOportal