U posljednjih nekoliko decenija, naučna zajednica alarmantno upozorava na stanje planete koje nikada nije bilo ozbiljnije. Klimatske promjene, gubitak biodiverziteta, zagađenje i iscrpljivanje prirodnih resursa ne samo da ugrožavaju životnu sredinu, već i direktno ugrožavaju postojanje čovjeka i drugih živih bića na Zemlji. Postavlja se pitanje: da li smo već doveli Zemlju na ivicu kolapsa životnih sistema?
Globalno zagrijavanje, uzrokovano prekomjernim emisijama gasova sa efektom staklene bašte, dovodi do ekstremnih vremenskih uslova: suša, poplava, uragana, toplinskih talasa. Prema posljednjem izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), ukoliko se prosječna globalna temperatura poveća za više od 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa, posljedice će biti nepovratne i katastrofalne za mnoge ekosisteme.
Koncept „planetarnih granica“ uveden je kako bi definisao granice unutar kojih čovjek može bezbjedno da koristi prirodne resurse i održava stabilnost Zemljinog sistema. Prema istraživanjima iz 2015. i 2023. godine, već smo prekoračili nekoliko ključnih granica — naročito u oblastima klimatskih promjena, gubitka biodiverziteta i narušavanja ciklusa azota i fosfora. Prekoračenje ovih granica može dovesti do domino efekata i kolapsa ekosistema.
Procjene Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) pokazuju da je u posljednjih 50 godina broj divljih životinjskih vrsta smanjen za preko 70%. Biodiverzitet je temelj stabilnih ekosistema koji pružaju hranu, čist vazduh i vodu, lijekove i druge neophodne resurse. Njegov nagli pad može značiti ozbiljnu ugroženost svih oblika života.
Prekomjerna eksploatacija šuma, voda i zemljišta dovodi do degradacije tla, deforestacije i smanjenja kapaciteta prirode da se regeneriše. Uz to, zagađenje vazduha, vode i tla hemikalijama i plastikom dodatno ugrožava zdravlje planete i njenih stanovnika.
Izjave stručnjaka:
Dr Milica Janković, klimatska naučnica:
„Svaka desetina stepena povećanja temperature donosi nesagledive posljedice. Moramo odmah djelovati da spriječimo nepovratne promjene koje će uticati na sve aspekte života.“
Prof. Dragan Kovačević, ekolog:
„Prekoračenje planetarnih granica je alarm za cijelu ljudsku zajednicu. Očuvanje biodiverziteta nije samo pitanje prirode, već i našeg opstanka.“
Marija Petrović, stručnjakinja za održivi razvoj:
„Ključ je u balansiranju razvoja i zaštite prirodnih resursa. Održivi razvoj nije više opcija, već nužnost ako želimo da sačuvamo planetu za buduće generacije.“
Iako su izvještaji zabrinjavajući, naučnici i ekolozi ističu da nije kasno za promjene. Potrebne su hitne i koordinisane globalne akcije na smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, očuvanju biodiverziteta, prelasku na obnovljive izvore energije i održivim praksama u poljoprivredi i industriji.
Zemlja je suočena sa ozbiljnim izazovima koji mogu dovesti do kolapsa životnih sistema ukoliko se ne preduzmu konkretne mjere. Iako smo već prešli neke kritične granice, šansa za spas i prilagođavanje još postoji. Odgovornost je na svima nama — državama, kompanijama i pojedincima — da što prije krenemo putem održivosti i očuvanja planete za buduće generacije.
Izvori i reference:
-
Izvještaji Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), posebno zadnji Synthesis Report, 2023.
-
Koncept i istraživanja o planetarnim granicama: Rockström et al., Nature, 2009; Steffen et al., Science Advances, 2015; i ažuriranja iz 2023.
-
Svjetski fond za prirodu (WWF) – Living Planet Report, 2022.
-
Studije o uticaju klimatskih promjena na biodiverzitet i ekosisteme, objavljene u časopisima Nature Climate Change, Science i Environmental Research Letters.
-
Izvještaji Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).
-
Analize i publikacije relevantnih međunarodnih organizacija za održivi razvoj, poput UNDP-a i UNEP-a.
ETOportal