Gube li dizelaši i benzinci trku s novim tehnologijama, prvenstveno električnim vozilima, ili ćemo na njihovo umiranje ipak morati pričekati duže vrijeme, čak i nakon isteka roka 2035. godine kada bi, prema zamišljenom planu, trebali postati izumiruća vrsta na evropskim i hrvatskim cestama?
Sve se više naziru manjkavosti evropskog plana prema kojem bi motori s unutrašnjim izgaranjem do 2035. godine otišli u istoriju. Kada danas u Hrvatskoj uđete u neki autosalon njemačkih premium marki, prodavači će vam bez ustezanja reći da i dalje prodaju više dizelaša nego benzinaca ili električnih vozila.
Ekspanzija prodaje potpuno električnih vozila zapinje čak i u razvijenoj Evropi, a pogotovo kod nas koji tek nastojimo postati član bogatijeg kluba starog kontinenta. Elitni proizvođači još uvijek relativno ravnodušno posmatraju tu borbu, iako će prema van pokazivati da im je stalo do čišće sutrašnjice. Konfekcijski proizvođači, s druge strane, užasnuti su trenutkom – vremenom kada Kinezi neumoljivo napreduju i cijenama ruše sve ono što Evropljani smišljaju godinama.
Ne želite dizelaše? U redu, šaljemo vam benzinske hibride s cijenom i opremom kojoj Evropljani neće moći konkurisati. Ne želite ni benzince? U redu, smislit ćemo nešto i uskoro vam šaljemo, moto je proizvođača s Dalekog Istoka koji munjevito reaguju na sve što evropskim proizvođačima treba niz godina da pokrenu.
Pregovarači Vijeća EU-a i Evropskog parlamenta nedavno su postigli dogovor o zakonu koji predviđa prestanak prodaje novih vozila na benzin ili dizel od 2035. godine. Već tada se znalo da će povijesni dogovor zadati veliki udarac najvećem evropskom gospodarstvu i kolijevci motora s unutrašnjim izgaranjem, Njemačkoj.
Nije prošlo dugo da bi teška mašinerija, koja godišnje obrće milijarde eura, odgovorila.
Viši potpredsjednik BMW-a, Bernd Korber, možda bi se rado pozdravio s dizelašima, ali o potpunom ukidanju motora s unutrašnjim izgaranjem ni ne razmišlja.
„Smanjenje prednosti dizela u usporedbi s drugim gorivima, poput benzina i alternativnih oblika napajanja, dovodi do smanjenja baze korisnika koji biraju dizel prvenstveno zbog osobnih preferencija, a ne zbog jasnih prednosti“, kaže Korber.
Drugim riječima, benzinski motori postaju toliko efikasni da dizel više nije očigledan izbor za štedljivog kupca. Napredak u plug-in hibridnim i električnim pogonima predstavlja još jedan čavao u lijes dizelskog motora, smatra on.
No, je li to zaista tako, pogotovo u Hrvatskoj?
Od januara do kraja septembra u Hrvatskoj je prodano 27.833 automobila na benzinski pogon, ili 53,8 posto od ukupne prodaje. Na drugom su mjestu hibridi, kojih je prodano 11.792, odnosno 22,8 posto, dok su dizelaši na trećem mjestu s prodajom od 9.547 vozila, ili 18,4 posto. Potpuno električnih vozila u devet mjeseci prodano je 1.598, što je 3,1 posto od ukupne prodaje u dosadašnjem dijelu godine. Podsjećamo, u prvih devet mjeseci 2024. u Hrvatskoj je prodano 51.782 novih putničkih vozila.
Dok su dizelaši godinama držali više od 50 posto ukupne prodaje, sada su na tom mjestu benzinci, a dizelaši su pali na treće mjesto. No, kada je Lijepa naša u pitanju, čak ni to nije preveliki problem – problem je što će prosječni hrvatski kupac, kada kupuje polovni auto, najprije pogledati u rubriku „dizelaši“. Procjene su da su 80 posto prodanih polovnih vozila u našoj zemlji dizelaši.
Kritičari evropskih, ali i globalnih planova, odmah su upozoravali da je micanje benzinaca i dizelaša s cesta do 2035. čista utopija, jer su za mnoge građane EU-a električna vozila i dalje preskupa. Tako nova regulativa Euro 7 sugerira da će dizelski automobili po evropskim cestama voziti barem do 2050. godine, a vjerojatno i duže.
No, ako prvotni plan ostane na snazi, građani će i nakon 2035. godine moći voziti automobile s motorima na unutrašnje izgaranje, pa i kupovati rabljene automobile na benzin i dizel.
Hoće li, stoga, i premium marke revidirati svoje, možda i brzopleto donesene, planove?
Audi je najavio da će od 2026. prestati s razvojem novih modela s motorima na unutrašnje izgaranje, dok u BMW-u očekuju da će do 2030. polovica svih njihovih automobila prodanih u svijetu biti potpuno električni.
Renault od 2030. godine želi imati potpuno električnu ponudu, a Mercedes do kraja decenije planira postati potpuno električna marka „gdje tržišni uslovi to dopuštaju“.
Od 2028. Opel će se u potpunosti oslanjati na električna baterijska vozila na svom glavnom tržištu u Evropi. Aktuelni plan uključuje da nakon te godine više neće biti Opela s benzinskim i dizelskim motorima.
Mercedes-Benz je planirao od 2030. godine proizvoditi samo električne automobile, a već sljedeće godine njemački proizvođač planira prodati isti broj čistih električnih automobila i plug-in hibrida kao i vozila s klasičnim motorima na unutrašnje izgaranje.
No, i Mercedes je daleko od ostvarenja tog cilja. Da je tome tako, vidi se iz činjenice da je „Electric Only“ strategiju nedavno osobno pokopao šef Mercedesa Ola Källenius.
Inače, podaci o prodaji koje je objavilo Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) pokazuju da je dizel prošle godine imao tržišni udio od samo 13,6 posto, dok su električna vozila porasla na 14,6 posto. Do marta 2024. dizeli su pali na 12,8 posto na tržištima Evropske unije.
Nazire li se konačan kraj dizelašima? Nismo baš sigurni u to, pogotovo kada je Hrvatska u pitanju.
Mediji su objavili kako je norveško Vijeće za informacije o cestovnom prometu objavilo da po prvi put u norveškoj automobilskoj povijesti vozni park te zemlje ima više potpuno električnih automobila nego automobila koji koriste samo benzinske motore. Pojedini mediji, međutim, zaboravili su jednu „sitnicu“.
Na cestama u Norveškoj trenutno prometuje ukupno 2.872.652 osobna automobila, a od toga 754.303 ima potpuno električni pogon. To znači da je više od četvrtine (26,26 posto) svih automobila u Norveškoj električna vozila. S druge strane, automobili s benzinskim motorom i bez hibridne tehnologije čine 753.905.
Međutim, na cestama u Norveškoj trenutno prevladavaju – dizelski automobili. Njih je gotovo milion, tačnije 999.715. Dizelaši čine 34,8 posto voznog parka, a tu je više od 10.000 automobila s plug-in hibridnim i hibridnim pogonskim sklopom koji imaju dizel.