Dodaci ishrani široko se koriste u sportu, od amaterskog do profesionalnog nivoa. Profesionalci ih primjenjuju kako bi povećali unos određenih nutrijenata ili zadovoljili velike energetske potrebe u zahtjevnim disciplinama. Primjer je keratin, jedinjenje koje tijelo samo proizvodi, a nalazi se i u mesu. Kreatin je brz izvor energije za mišiće, ali da bi ga tijelo dobilo u dovoljnim količinama, potrebno je pojesti oko četiri kilograma bifteka dnevno, pa se stoga koristi u obliku suplemenata.
Stručnjaci naglašavaju da suplementi mogu poboljšati performanse samo ako su prethodno zadovoljeni osnovni uslovi: uravnotežena ishrana, pravilna hidratacija i dobro osmišljen trening. Tek tada dodaci mogu dati dodatni mali podsticaj, koji u vrhunskom sportu ponekad odlučuje pobjednika, piše BBC Science Focus.
Sve popularniji su i napici sa ketonima, molekulima koji nastaju kada tijelo sagorijeva masti i služe kao gorivo za mišiće i mozak. Istraživanja pokazuju da ketonski napici pomažu biciklistima da voze dalje i zadrže koncentraciju u iscrpljujućim uslovima. Suplementi također pomažu u oporavku, a tu prednjači trešnjin sok zbog svojih protivupalnih svojstava i sposobnosti da ublaži bol u mišićima nakon napora.
Najveći izazov je identifikovati koji suplementi zaista daju koristi. Tržište je preplavljeno proizvodima, a mnogi nikada nisu ozbiljno testirani. Čak i kada jesu, često su testirani samo u laboratorijskim uslovima, a ne na ljudima. Međunarodni olimpijski komitet 2018. godine izdvojio je samo pet suplemenata sa dokazanim efektom: kofein, kreatin, nitrat, beta-alanin i soda bikarbona.
Kontaminacija predstavlja dodatni rizik, analize su pokazale da 14–15% uzoraka sadrži zabranjene supstance, uključujući steroide. Kombinovanje više dodataka dodatno povećava rizik, a male količine iz više izvora mogu rezultirati pozitivnim doping testom.
Svjetska antidoping agencija (WADA) zabranjuje supstance koje ispunjavaju dva od tri kriterijuma: poboljšavaju performanse, ugrožavaju zdravlje i krše duh sporta. Lista se ažurira svake godine. Kofein je, na primjer, nekada bio zabranjen, ali je 2004. godine vraćen jer je njegovo dejstvo skromno i nalazi se u brojnim namirnicama i pićima.
Efekti suplemenata mogu varirati od osobe do osobe. Sve je popularnija personalizacija na osnovu genetike, pola ili hormonskog statusa. Preporuke za količinu ugljenih hidrata i proteina razlikuju se za muškarce i žene, a uzimanje suplementa može zavisiti i od menstrualnog ciklusa ili kontraceptivnih pilula.
Na tržištu se stalno pojavljuju nove formulacije. Soda bikarbona, poznata po neutralizaciji mlečne kiseline i smanjenju zamora, može izazvati mučninu i dijareju. Sada se razvijaju posebni hidrogeli koji oslobađaju sodu bikarbonu tek u crevima, čime se smanjuju nuspojave.
„Tehnologija hrane se stalno razvija i ljudi treba da budu svjesni šta uzimaju i kakve sve supstance unose u organizam“, ističe dr Stiven Bejli, fiziolog vežbanja sa Univerziteta Loughborough. „Soda bikarbona je trenutno veoma aktuelna u elitnom biciklizmu i potrebno je još istraživanja.“
ETOportal / V.M.