Američki socijalni psiholog i profesor na Univerzitetu u Njujorku, Džonatan Hajt, upozorava da se svijet suočava sa najvećim nenamjernim društvenim eksperimentom u istoriji čovječanstva. Djecu smo iz okruženja u kojem su evoluirala da uče, igraju se i razvijaju otpornost premjestili u virtuelni prostor za koji njihov mozak biološki nije pripremljen. Posljedice ovog eksperimenta danas su vidljive širom svijeta.
U knjizi „The Anxious Generation“ (2024), Hajt objedinjuje višedecenijska istraživanja i nudi jedno od najuticajnijih savremenih djela na raskršću sociologije, razvojne psihologije i neurobiologije. Njegovi nalazi ukazuju na globalnu epidemiju mentalnih poremećaja i jasnu povezanost između masovne upotrebe pametnih telefona, društvenih mreža i dubokih neurobioloških promjena kod mladih.
Prema Hajtu, između 2010. i 2015. godine dogodila se najbrža društvena promjena u istoriji – tzv. Great Rewiring. Djetinjstvo zasnovano na igri, koje razvija emocionalnu regulaciju, samokontrolu i otpornost na stres, zamijenjeno je djetinjstvom uz mobilne telefone. Roditelji, iz straha da djeca ne budu socijalno isključena, masovno su počeli da im daju pametne telefone, što se pokazalo kao klasična socijalna zamka.
Od 2012/2013. godine bilježi se nagli porast depresije, anksioznosti i suicidalnosti kod adolescenata, što potvrđuju međunarodni podaci iz SAD-a, Velike Britanije, Kanade, Australije i skandinavskih zemalja. Taj period koincidira sa masovnom dostupnošću pametnih telefona, ubrzanim razvojem društvenih mreža i uvođenjem algoritamskih fidova, kao i funkcija poput Snapchat „streaks“, koje podstiču neprekidnu komunikaciju i zavisničke obrasce ponašanja.
Hajtova istraživanja, zasnovana na podacima Monitoring the Future i American Time Use Survey, pokazuju da je došlo do presudnog prelaska sa „visokopropusnih“ interakcija licem u lice na „niskopropusne“ digitalne signale. Vrijeme provedeno sa prijateljima smanjilo se za 60–70% u odnosu na 2010. godinu, čime je izgubljena navika direktnog socijalnog kontakta.
Pored društvenih i emocionalnih posljedica, javljaju se i biološke. Plava svjetlost ekrana i večernje skrolovanje ozbiljno narušavaju san i kognitivni oporavak mladih. Tinejdžeri danas spavaju oko sedam sati, umjesto preporučenih devet. Plava svjetlost inhibira lučenje melatonina, dok noćno skrolovanje i stalne notifikacije dodatno skraćuju san za jedan do dva sata.
Konstantne notifikacije oblikuju mozak za „plitku pažnju“. Stotine digitalnih signala dnevno uslovljavaju stalno prebacivanje fokusa, smanjuju kapacitet za koncentraciju i duboko razmišljanje. Posljedice uključuju porast ADHD dijagnoza i opadanje intelektualnih sposobnosti.
Algoritmi društvenih mreža dodatno pogoršavaju problem jer se zasnivaju na principu varijabilnog nagrađivanja, istom mehanizmu koji koriste aparati za kockanje. Nepredvidivi lajkovi, komentari i „streaks“ održavaju korisnike u stalnoj povratnoj sprezi, slabe kontrolu impulsa i doprinose razvoju zavisnosti.
Empirijski dokazi potvrđuju porast anksioznosti i depresije. Istraživanja pokazuju da adolescenti koji ograniče korišćenje društvenih mreža na 30 minuta dnevno bilježe značajan pad simptoma depresije već nakon nekoliko sedmica. PISA podaci i longitudinalne studije potvrđuju da su negativni efekti društvenih mreža najizraženiji tokom puberteta.
Hajt preporučuje povratak djece stvarnim zajednicama, odlaganje davanja pametnih telefona do srednje škole i kasnije otvaranje naloga na društvenim mrežama kao nužne korake za zaštitu mentalnog zdravlja budućih generacija.
Izvori: Džonatan Hajt, The Anxious Generation, Penguin Press, 2024; Monitoring the Future; American Time Use Survey; CDC Youth Risk Behavior Survey; PISA i HBSC studije (OECD i WHO).
ETOportal