Evropska unija dogovorila je nastavak rada na projektu tzv. „zida od dronova“ duž istočne granice, inicijative čiji je cilj detekcija, praćenje i presretanje dronova kao odgovor na niz nedavnih kršenja vazdušnog prostora i incidenata u zemljama istočne i sjeveroistočne Evrope. Odluka je potvrđena nakon sastanka ministara odbrane zemalja sa istočnog krila EU, uz učešće predstavnika Ukrajine, a glavni zagovornik projekta je komesar EU za odbranu Andrius Kubilius.
Kubilius je istakao da je neophodno izgraditi efikasan sistem detekcije, koji uključuje radarske i akustične senzore, sposobnosti za praćenje i klasifikaciju bespilotnih letjelica, kao i operativne kapacitete za njihovo presretanje i uništavanje kada predstavljaju prijetnju. On je takođe upozorio na problema troškovne efikasnosti presretanja, korišćenje skupe vazdušne municije ili borbenih aviona da bi se oborio jeftin dron može biti nerentabilno, što zahtijeva specifična, ekonomičnija rješenja za neutralizaciju.
Povećana učestalost incidenata , uključujući prijavljene upade dronova u Danskoj, Poljskoj i Rumuniji, te narušavanje vazdušnog prostora Estonije borbenim avionima, podstakla je hitnu raspravu o zajedničkim mjerama zaštite istočnog krila EU. Države članice i partneri smatraju da koordinisani sistem senzora i presretanja smanjuje rizik eskalacije i pruža kolektivnu zaštitu kritične infrastrukture i civilnog zračnog prostora.
Projekt „drone wall“ nije samo tehnički, on je i geopolitički priorite jer ga zemlje na istočnom rubu EU vide ga kao odgovor na hibridne prijetnje i pokušaje prekograničnog testiranja odbrane. Međutim, postoje otvorena pitanja o finansiranju, podjeli troškova i pravnim okvirima za upotrebu sistema neutralizacije (npr. protivdron sistemima koji uništavaju ili ometaju elektronski signal). Finski premijer i drugi lideri predložili su da se troškovi usmjere posebno prema državama koje su izložene najjačem pritisku, dok komisija razmatra tehničke i pravne standarde.
Dogovor EU da nastavi razvijati „drone wall“ pokazuje da blok posmatra masovno korišćenje dronova i kršenje vazdušnog prostora kao sistemski bezbjednosni izazov koji zahtijeva zajednički odgovor. Tehnička rješenja moraju ići rame uz rame s politikom finansiranja i pravnim normama kako bi sistem bio efikasan, održiv i usklađen s civilnim pravima i međunarodnim pravilima. U narednim sedmicama očekuje se dalja razrada tehničkih specifikacija, budžetskih prijedloga i potencijalnih partnerskih modela uključujući i ukrajinsko učešće.
ETOportal / V.M.