Evropski standardi sigurnosti proizvoda propisuju jasno pravilo: ništa što može ugroziti zdravlje ne smije se naći u prodaji. Ipak, u Crnoj Gori se i dalje pojavljuju proizvodi koji sadrže štetne hemikalije, naročito putem internet trgovine.
Hormonski disruptori, kancerogene supstance i tzv. “vječne hemikalije” prisutni su u kremama, lakovima, teflonskom posuđu i vodootpornoj odjeći. Ove supstance mogu izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice – od poremećaja hormona do rizika od raka – pa je odgovoran izbor proizvoda važniji nego ikad.
Pooštravanje kontrole u Evropskoj uniji
Evropska unija je posljednjih godina značajno pooštrila nadzor nad hemikalijama u kozmetici, odjeći, posuđu i igračkama. Samo u 2024. godini, evropski sistem za praćenje bezbjednosti proizvoda Safety Gate zabilježio je više od 4.100 upozorenja o opasnim proizvodima.
Najveći broj prijava odnosio se na kozmetičke proizvode (36%) i igračke (15%), dok je većina rizičnih artikala poticala iz Kine i prodavana putem interneta.
Ovi podaci jasno ukazuju da opasni proizvodi i dalje uspijevaju da zaobiđu kontrole, posebno u online trgovini, što predstavlja ozbiljan izazov i za crnogorske institucije koje nadgledaju tržište.
Nova pravila: GPSR i zabrana 21 toksične supstance
Od decembra 2024. godine, u EU i zemljama kandidatima, uključujući Crnu Goru, primjenjuje se Opšta uredba o bezbjednosti proizvoda (General Product Safety Regulation – GPSR).
Ova uredba propisuje da svaki proizvod mora biti bezbjedan, bez obzira na to da li je kupljen u prodavnici, online ili je repariran. Proizvođači i internet platforme obavezni su da odmah uklone opasne proizvode sa tržišta i potrošačima ponude zamjenu, popravku ili povraćaj novca.
Sljedeća faza je Regulativa (EU) 2025/877 – “Omnibus VII”, koja od 1. septembra 2025. godine zabranjuje 21 toksičnu hemikaliju u kozmetičkim proizvodima.
Zabranjene su supstance poput TPO i Dimethyltolylamine (koje se nalaze u UV-gel lakovima), te Bisphenol AF, TBBPA i Clothianidin, prisutne u puderima, kremama i preparatima za njegu kože. Ove supstance dokazano izazivaju hormonalne poremećaje, neplodnost, kancer i neurotoksične efekte.
Crna Gora: usklađeni propisi, ali slaba primjena
Crna Gora je formalno uskladila zakonodavstvo sa evropskim propisima o bezbjednosti proizvoda, ali institucionalna primjena i nadzor ostaju ograničeni.
Za sada ne postoje javno dostupni podaci o povlačenju nebezbjednih proizvoda sa tržišta, iako su evropske zabrane već stupile na snagu. Jačanje inspekcijskih službi, sanitarnih kontrola i redovno informisanje potrošača predstavljaju ključne korake ka potpunoj primjeni evropskih standarda.
PFAS – “vječne hemikalije” pod zabranom
Posebnu pažnju EU posvećuje PFAS hemikalijama (per- i polifluoroalkilne supstance), poznatim i kao “vječne hemikalije” jer se ne razgrađuju u prirodi i akumuliraju u organizmu.
Nalaze se u vodootpornoj odjeći (npr. GORE-TEX), teflonskom posuđu, pa čak i u igračkama. Naučna istraživanja ih povezuju sa rakom, neplodnošću, oštećenjem jetre i hormonskim disbalansom.
EU planira postepeno ukidanje PFAS-a do 2030. godine, dok je Francuska već zabranila njihovu upotrebu u tekstilu od 2026. godine. Crna Gora još nije uvela sličnu zabranu, što znači da su ovi proizvodi i dalje dostupni na domaćem tržištu.
Savjeti potrošačima: informisan izbor kao najbolja zaštita
Dok institucije ne uspostave potpunu kontrolu, informisan potrošač ostaje prva linija odbrane. Stručnjaci preporučuju sljedeće mjere opreza:
- Pažljivo čitajte INCI listu sastojaka i izbjegavajte proizvode sa sumnjivim hemikalijama.
- Kupujte proizvode sa CE oznakom i jasnim porijeklom.
- Kod kozmetike birajte oznake “TPO-free” i “Dimethyltolylamine-free”.
- Umjesto teflonskih, koristite keramičke, titanijumske ili liveno-gvozdene posude.
- Kod dječjih igračaka izbjegavajte jeftine proizvode bez deklaracije.
Evropska unija sve jasnije pokazuje da ljepota, komfor i niska cijena ne smiju dolaziti po cijenu zdravlja. Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, mora ubrzati primjenu evropskih standarda i pojačati tržišni nadzor.
Dok institucije ne ojačaju kontrolu, najveća odgovornost ostaje na potrošačima – da čitaju deklaracije, prate porijeklo proizvoda i biraju ono što je zaista bezbjedno.
ETOportal/Nataša Goleš