Prema izvještaju Zavoda za statistiku Evropske unije (Eurostat), u periodu od 2015. do 2024. godine čak 360.000 građana Kosova prvi put je dobilo dozvolu boravka u zemljama Evropske unije. Samo tokom 2024. godine, taj broj iznosio je 38.770. Međutim, iako ove brojke ukazuju na nastavak snažnog trenda migracija, stručnjaci upozoravaju da ih treba tumačiti pažljivo, jer zvanični podaci ne obuhvataju sve oblike boravka niti sve zemlje destinacije.
Detalji izvještaja Eurostata:
Eurostat u redovnom godišnjem izvještaju bilježi izdavanje „prvih dozvola boravka“ za državljane van Evropske unije. Te dozvole obično se izdaju iz razloga zaposlenja, obrazovanja, spajanja porodice ili drugih humanitarnih i privremenih okolnosti.
U 2024. godini, zemlje članice EU izdale su ukupno više od 3,5 miliona prvih dozvola boravka, a Kosovo se nalazi među državama sa najvećim brojem građana koji su dobili takav status u odnosu na broj stanovnika. Iako precizni podaci po zemljama destinacije variraju, najviše dozvola za građane Kosova izdale su Njemačka, Italija, Hrvatska i Slovenija – zemlje koje su i ranijih godina bile među najčešćim odredištima.
Šta ovi brojevi znače?
Broj od 360.000 izdatih dozvola boravka od 2015. godine ne mora nužno značiti da se isti broj ljudi trajno preselio u EU. Statistika obuhvata samo prvu izdatu dozvolu, a ne i produženja ili promjene statusa, pa je moguće da se određeni broj građana vratio na Kosovo, ili da se preselio unutar same EU.
Ono što brojke jasno pokazuju jeste kontinuirani trend odlaska mladih i radno sposobnih građana, što je odraz ekonomske situacije, ograničenih radnih mjesta i boljih uslova života u zemljama EU. Kosovo, kao i druge države Zapadnog Balkana, suočava se sa problemom „odliva mozgova“ i demografskim padom.
Izjava o odlasku Srba sa Kosova:
Predsjednica skupštinskog Odbora za Kosovo i Metohiju, Danijela Nikolić, izjavila je 1. avgusta da je „u proteklih godinu dana čak 20 odsto Srba napustilo Kosovo“. Ova izjava izazvala je zabrinutost u javnosti, ali i pozive na precizniju analizu, jer zvanični podaci o etničkoj strukturi stanovništva nisu ažurirani od popisa iz 2011. godine.
Iako nije moguće nezavisno potvrditi tačan procenat, izvještaji međunarodnih organizacija i domaćih institucija ukazuju na stalno smanjenje srpskog stanovništva u većem dijelu Kosova, posebno u urbanim sredinama južno od Ibra.
Širi kontekst migracija:
Odlazak stanovništva sa Kosova nije iznenađenje. Još od 2015. godine, kada je registrovan talas masovnih migracija sa Zapadnog Balkana, Kosovo je među zemljama sa najvećim procentom mladih koji napuštaju zemlju u potrazi za poslom i stabilnošću.
Prema podacima Svjetske banke i UNDP-a, više od trećine mladih Kosovara razmišlja o odlasku, a više od 15% populacije već živi u inostranstvu. Glavni motivi su ekonomske prilike, obrazovanje i porodični razlozi.
Iako brojka od 360.000 građana Kosova sa dozvolom boravka u EU djeluje alarmantno, ona prije svega odražava dugoročni trend ekonomske migracije i mobilnosti stanovništva regiona ka Evropskoj uniji.
Pitanje koje ostaje otvoreno jeste – kako će Kosovo, ali i cijeli Zapadni Balkan, odgovoriti na izazove koje donosi gubitak radne snage i mladog stanovništva? Bez sistemske podrške i stvaranja održivih ekonomskih uslova kod kuće, brojke bi u godinama koje dolaze mogle biti još veće.
ETOportal/N.G.