GRETA: U Crnoj Gori identifikovano 67 žrtava trgovine ljudima, od čega 79% djece

Od 2021. do 2024. godine u Crnoj Gori je zvanično identifikovano 67 žrtava trgovine ljudima, od čega  su 79 % bila djeca, navodi se u novom izvještaju Grupe eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA).

Oblici eksploatacije i najranjivije grupe

Najčešći oblici eksploatacije su prinudno prosjačenje, prisilni brak i seksualna eksploatacija, dok su žrtve najčešće iz romske i egipćanske zajednice. Broj identifikovanih žrtava rastao je iz godine u godinu:

• 2021. – 5 žrtava

• 2022. – 16 žrtava

• 2023. – 18 žrtava

• 2024. – 28 žrtava

Eksperti GRETA upozoravaju da su posebno ranjive grupe,  pripadnici romske i egipćanske zajednice, žene i djeca, lica bez državljanstva, migrantski radnici i tražioci azila.

Crna Gora se, kako se navodi, smatra zemljom porijekla, odredišta i tranzita za žrtve trgovine ljudima, a broj migrantskih radnika iz trećih zemalja je u porastu zbog nedostatka radne snage.

Preporuke GRETA-e za crnogorske vlasti

GRETA ističe da bi vlasti trebalo da:

• smanje zavisnost migrantskih radnika od poslodavaca izdavanjem radnih dozvola koje omogućavaju promjenu poslodavca;

• uspostave bezbjedne mehanizme prijavljivanja zloupotrebe;

• osiguraju dostupnost prevodilaca tokom inspekcijkih kontrola;

• poboljšaju pristup tražilaca azila i izbjeglica tržištu rada i zdravstvenoj zaštiti;

• povećanju  ljudskih i finansijskih resurse centara za socijalni rad kako bi se osigurala adekvatna zaštita djece bez pratnje i razdvojene djece;

• preduzmu dodatne mjere u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti romske i egipćanske djece;

• omogući potpun pristup postupcima civilne registracije osobama u riziku od apatridije.

GRETA pozdravlja multidisciplinarni pristup identifikaciji žrtava nezavisan od krivičnih postupaka, ali ističe potrebu za:

• procedurama identifikacije žrtava među ilegalnim migrantima i tražiocima azila;

• dostupnim smještajem za muške žrtve trgovine ljudima;

• transparentnim procesom licenciranja nevladinih organizacija koje vode skloništa;

• daljim mjerama sprječavanja trgovine ljudima putem interneta, uključujući digitalne alate i saradnju sa IKT kompanijama;

• efikasnim pristupom nadoknadi štete za žrtve i proaktivnim istraživanjem slučajeva trgovine ljudima;

• adekvatnim ljudskim i finansijskim resursima za policiju i tužilaštvo.

Izvještaj GRETA-e ukazuje na to da, iako Crna Gora bilježi napredak u identifikaciji i zaštiti žrtava trgovine ljudima, postojanje  značajnih  ranjivosti koje zahtijevaju dalju pažnju vlasti. Posebno su ugrožene djeca, žene, pripadnici romske i egipćanske zajednice, tražioci azila i migranti.

Preporuke eksperata jasno pokazuju da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti pristup tržištu rada i zdravstvenoj zaštiti, osigurati dostupnost skloništa za sve žrtve i proširiti mjere prevencije, uključujući digitalne alate za borbu protiv trgovine ljudima putem interneta. Samo kroz sveobuhvatan i koordinisan pristup može se značajno smanjiti rizik od eksploatacije i osigurati prava i zaštita žrtava u Crnoj Gori.

ETOportal / V.M.