Njemački odbrambeni startap Helsing javno je predstavio svoj novi autonomni borbeni dron CA‑1 Europa, projekat koji kompanija pozicionira kao odgovor na rastuću potrebu za jeftinijim, masovno proizvodivim i autonomnim vazdušnim borbenim sredstvima. Model je izložen u punoj veličini u fabrici blizu Minhena, a kompanija najavljuje prvi probni let planiran za 2027. godinu i mogućnost operativne spremnosti u roku od otprilike četiri godine.
Prema izjavama rukovodstva Helsinga, CA‑1 je dizajniran da radi autonomno zahvaljujući značajnim kapacitetima baziranim na veštačkoj inteligenciji (AI) — pojedinačno, u koordinisanim roj‑operacijama ili u saradnji sa pilotiranim avionima u taktičkoj formaciji nazvanoj „wingman“. Osnivači ističu da AI omogućava autonomiju koja mijenja pristup misijama i može smanjiti troškove po jedinici u odnosu na klasične borbene avione.
Helsing, kompanija osnovana 2021. godine i djelimično podržana investicijama koje povezuju ime Danijela Eka, tvrdi da namjerava uložiti stotine miliona eura u razvoj projekta i da već ostvaruje partnerstva sa evropskim kompanijama radi skale i proizvodnje. Kompanija je ranije razvijala AI softver i manje napadačke dronove, a sada nastoji pozicionirati CA‑1 u segmentu nezavisnih borbenih sistema nove generacije.
Uvođenje autonomnih borbenih oružija poput CA‑1 otvara niz bezbjednosnih, pravnih i etičkih pitanja. Sa jedne strane, autonomija i niži troškovi mogu povećati operativnu fleksibilnost i sposobnost djelovanja, ali sa druge strane nameću diskusiju o kontrolama, ko donosi odluku o upotrebi smrtonosne sile, kako se garantuje pouzdanost AI‑a u kompleksnim taktičkim scenarijima, te kako se sprečava eskalacija sukoba. Evropske vojne i civilne institucije prate ove razvojne trendove dok se razvijaju okviri za nadzor i integraciju ovakvih sistema.
Predstavljanje CA‑1 Europa postavlja Helsing u centar diskusije o budućnosti vazdušnog ratovanja, gdje AI‑autonomija i „wingman“ koncepti mijenjaju sposobnosti i strategije. Za države regiona i Evrope ovo znači i priliku i obavezu pratiti razvoj tehnologije, jasno definisati političko‑pravne okvire za njenu upotrebu i prilagoditi doktrine i interoperabilnost unutar savezničkih struktura.
ETOportal / V.M.