Kada je 1995. godine svijet upoznao šarmantnog kauboja Vudija i svemirskog rendžera Baza Svjetlosnog, malo ko je mogao da predvidi da će „Toy Story“ postati filmska prekretnica. Ovaj animirani dragulj, nastao u studiju Pixar u saradnji sa Disneyjem, nije samo oduševio djecu i roditelje – već je zauvijek promijenio svijet animacije.
„Toy Story“ je bio prvi dugometražni film u istoriji snimljen isključivo kompjuterskom animacijom. Režirao ga je Džon Laster, a film je otvorio vrata jednoj novoj eri – eri digitalne animacije, gdje su likovi, pokreti i emocije dobijali sasvim novu dimenziju.
Pored tehnološkog dostignuća, film je osvojio publiku toplom pričom o prijateljstvu, ljubomori, prihvatanju i sazrijevanju. Likovi su postali kultni – Vudi, Baz, gospodin Krompirović, Pas Opruga i drugi – a njihov svijet igračaka pružio je neiscrpnu inspiraciju i za nastavke.
„Toy Story“ je bio nominovan za više Oskara, a Pixar je 2002. godine dobio specijalnog Oskara za izuzetan doprinos razvoju animacije. Ovaj film je utabao put za buduće klasike poput „U potrazi za Nemom“, „Priče o igračkama 2, 3 i 4“, „Izvrnuto obrnuto“, i mnoge druge.
I danas, skoro 30 godina kasnije, Toy Story ostaje neprevaziđena lekcija o mašti i srcu, a Pixar sinonim za kvalitetnu i duboku animaciju. Odrasli ga gledaju s nostalgijom, djeca s oduševljenjem – a svi zajedno, kao da se podsjećamo da u svakom od nas čuči jedno dijete koje vjeruje da igračke imaju dušu.
ETOportal/Nataša Goleš