Vazduh sadrži određeni postotak kiseonika i vlagu, što ga čini labilnim u odnosu na temperaturu. Kada je hladnije, volumen vazduha se smanjuje, dok se pri višim temperaturama povećava.
Ova promjena volumena vazduha utiče na pritisak u gumama automobila, što može imati negativne posljedice. Naime, s promjenom temperature, pritisak u gumama raste ili opada, a to može uticati na karakteristike gume, a samim tim i na vozne osobine automobila.
Zimi, kada automobil stoji, pritisak u gumama obično opada. Međutim, nakon nekoliko kilometara vožnje, kada se gume zagriju, pritisak raste. S druge strane, ljeti, kada automobil stoji na suncu, temperatura guma može dostići i 60 stepeni, što značajno povećava pritisak. Kada se automobil pokrene, gume se zbog struje vazduha hlade, što može dovesti do promjena pritiska.
Osim toga, vazduh sadrži vlagu koja se prilikom zagrijavanja gume pretvara u vodenu paru. Ova vodena para je štetna za gumu jer smanjuje njen vijek trajanja.
Uz kiseonik koji je prisutan u vazduhu, stvoreni su idealni uslovi za oksidaciju – najvećeg neprijatelja materijala od kojeg je izrađena guma. Kiseonik napada dugačke lance molekula gume, što dovodi do starenja materijala.
Što je veća temperatura, oksidacija je brža, udvostručujući se za svakih 10 stepeni. Sve to vodi do trošenja i oštećenja materijala koji čini nosivu strukturu gume, a dodatno povećanje pritiska može dovesti do pucanja gume. Iz tih razloga, vazduh nije idealan gas za punjenje guma. Mnogo bolja svojstva ima čisti azot.
Azot se ne širi niti komprimuje toliko pod uticajem temperature i ne kondenzuje se sve do 173 stepena Celzijusa. Zbog toga je pritisak u gumama punjenim azotom gotovo uvijek konstantan, čime se obezbjeđuju idealna svojstva bez obzira na to da li je vruće ili hladno, ljeto ili zima.
Ovo je osnovni razlog zašto se gume trkaćih automobila pune azotom, jer je ključno da imaju što sličnija vozna svojstva na početku trke kada je guma hladna, kao i tokom trke kada je veoma zagrijana. Takođe, avioni koriste azot za punjenje guma, jer su one izložene ogromnim silama prilikom slijetanja, kada se kotači moraju brzo okretati, što stvara ekstremne temperature.
Pored toga, čisti azot sadrži gotovo nimalo vlage, što smanjuje rizik od oštećenja gume usled oksidacije. Azot je inertan gas, što znači da ne gori niti može eksplodirati, dok kiseonik u vazduhu može hraniti vatru i izazvati eksploziju. Zbog toga vulkanizeri obično preporučuju punjenje guma azotom, što nije skupo – obično košta od 2 do 3 eura po gumi.
Ukratko:
- Azot je inertan gas koji ne gori niti može eksplodirati, obezbjeđujući konstantan pritisak bez obzira na temperaturu.
- Gume punjene azotom su znatno otpornije na temperaturne promjene i stabilnije su u vožnji.
- Proces punjenja azotom je vrlo jednostavan, ne zahtijeva posebne pripreme i košta samo nekoliko eura po gumi.
Izvor: Jutarnji hr