Poljoprivreda više nije ono što je bila, motika, kalendar i nada da će nebo biti naklonjeno. Danas, vještačka inteligencija (AI) sve više ulazi na njive i u plastenike, donoseći revoluciju u načinu na koji se hrana proizvodi. Nije riječ o luksuzu, već o potrebi, posebno za male proizvođače koji žele da smanje troškove, uštede vrijeme i povećaju prinos.
AI danas može analizirati kvalitet zemljišta, pratiti promjene u vremenskim uslovima i predvidjeti šta, gdje i kada zasaditi. Senzori u zemlji šalju podatke u realnom vremenu, da li biljci fali voda, ima li štetočina, koliko joj treba svjetlosti. Sve se bilježi, prerađuje i predlaže konkretne mjere. I to ne samo za velike korporacije, već i za jednog čovjeka u selu koji ima dva plastenika i masline u brdu.
Jedan od ključnih benefita AI sistema je smanjenje potrebe za konstantnim fizičkim prisustvom. Poljoprivrednik više ne mora obilaziti svaki red paradajza da vidi je li biljka živa, sistem će mu sam javiti, čak i preko običnog telefona. Osim toga, prepoznavanje bolesti i štetočina moguće je u najranijoj fazi, što znači manje hemikalija, manji troškovi i zdraviji proizvod.
Ono što AI posebno čini korisnim u poljoprivredi jeste mogućnost predviđanja. U zavisnosti od regiona, klime i tipa biljne kulture, sistem može da „kaže“ koliki se prinos očekuje, koliko đubriva je optimalno, kad je idealno vrijeme za sadnju ili berbu. To nije magija, to su podaci, obrađeni na način koji do juče nije bio dostupan.
Crna Gora, kao zemlja sa jakim poljoprivrednim potencijalom, ali i sa velikim izazovima, od migracije iz sela do klimatskih promjena, mogla bi upravo kroz AI da oživi i modernizuje proizvodnju. Uz podršku države, edukaciju proizvođača i pristup novim tehnologijama, selo ne mora da umre, već da postane pametnije.
ETOportal/Nataša Goleš