Kineski kargo brod „Istanbul Bridge“ stigao je u britansku luku Feliksstou, završivši pionirsko putovanje kroz Arktički okean, čime je značajno skraćeno vrijeme potrebno za isporuku kineske robe evropskim tržištima. Ovakvo putovanje postalo je moguće zahvaljujući topljenju arktičkog leda, izazvanom globalnim zagrijavanjem.
Plovidba broda iz kineske luke Ningbo-Žušan u istočnoj Kini do Velike Britanije trajala je 20 dana, što je gotovo dvostruko kraće od uobičajenih 34 do 45 dana koliko je potrebno preko Sueckog kanala ili Rta Dobre nade. Iako je brod morao da zadrži kurs dva dana duže zbog oluje kod obala Norveške, putovanje je ocijenjeno kao veliki logistički uspjeh.
Nova arktika ruta prolazi isključivo kroz ruske teritorijalne vode i njihovu ekskluzivnu ekonomsku zonu, što Kini pruža značajnu trgovinsku i geopolitičku prednost, posebno u periodu pojačanih trgovinskih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama. Teret broda uključivao je solarne panele, litijumske baterije i električna vozila – proizvode koji simbolizuju kineski izvoz u oblasti zelene energije.
Putovanje broda „Istanbul Bridge“ proteklo je bez potrebe za pratnjom ledolomca, što je do sada bila obavezna mjera u plovidbi Arktikom. Nakon iskrcavanja dijela tereta u Feliksstouu, brod je nastavio put ka Hamburgu, Gdanjsku i Roterdamu.
Kineske ambicije za otvaranje „Arktičkog puta svile“ polako postaju stvarnost. Još 2018. godine, Peking je objavio dokument „Kineska arktička politika“, u kojem je najavio saradnju sa međunarodnim partnerima na razvoju novih plovnih pravaca kroz Arktički krug. U posljednje četiri decenije, temperatura na Arktiku porasla je četiri puta brže od globalnog prosjeka, što je dovelo do drastičnog smanjenja površine morskog leda i omogućilo sezonsku plovidbu.
Ipak, vremenski uslovi u arktičkim vodama i dalje su izuzetno nepredvidivi. To potvrđuje i slučaj holandskog broda „Thamesborg“, koji se nedavno nasukao u zalivu Bafin, u kanadskim teritorijalnim vodama. Brod je pokušao da iskoristi Belotov prolaz, uzak kanal koji povezuje zaliv Butija sa sjevernim Atlantikom, ali je zbog naglih promjena morskih struja i leda ostao zarobljen čak šest nedjelja. Oslobađanje je bilo moguće tek nakon što su tri ledolomca i dva tegljača prebacila dio tereta na drugi brod i ispraznila balastne tankove.
Belotov prolaz, otkriven 1957. godine, dugo je smatran kanadskom nadom za održivu arktičku rutu. Iako dubina od 15 metara omogućava prolazak velikih brodova, iskustvo „Thamesborga“ pokazuje da plovidba kroz Arktik, i pored tehnološkog napretka, ostaje izuzetno rizična.
ETOportal