Bliži nam se Nova godina, a za mališane širom svijeta to je i period kada uveliko pišu pisma Deda Mrazu, u kojima iznose svoje želje i naglašavaju koliko su bili dobri ove godine. Pitali smo psihologa koliko je sam koncept vjerovanja u Deda Mraza dobar, odnosno loš, te do koje godine je normalno da postoji ovo vjerovanje, a on nam je objasnio kako ovaj koncept može biti vrlo koristan.
Prema riječima psihologa Žarka Petrovića, koji je govorio o ovoj, sada vrlo aktuelnoj temi, sam koncept vjerovanja u Deda Mraza postoji kako bi se vjerovalo u natprirodnu silu koja nas nagrađuje za naše dobre postupke i ispunjene ciljeve, te je dodao do koje godine ovo vjerovanje kod djece treba da se njeguje.
„Djeca bi trebalo da veruju u Deda Mraza do 10-11. godine“
- Ovakvo vjerovanje kod djece normalno je da postoji do neke desete, jedanaeste godine. Nakon toga, u većini slučajeva, djeca sama saznaju da Deda Mraz zapravo ne postoji, već da su roditelji ti koji im kupuju poklone. Neka djeca čak i ranije od ovog perioda saznaju da Deda Mraz nije stvaran, jer su vrlo radoznala i shvate da je riječ o izmišljenom liku – priča nam psiholog.
Koncept Deda Mraza može biti vrlo koristan, jer se pridržava sistema nagrade i kazne. Tako, ako dijete ispuni obećanja koja je dalo roditeljima, ponaša se lijepo, primjereno, popravlja ocjene, slijedi nagrada, a u suprotnom – ne, objašnjava nam dalje psiholog.
- Ako se postavlja pitanje da li je ovaj koncept dobar, naravno da jeste, jer se radi o pozitivnom potkrepljivanju, odnosno obliku učenja da dijete zna šta je nagrada, da ga učimo strpljenju, jer nakon što se strpi, uslijediće nešto dobro – nagrada, u ovom slučaju, poklon od Deda Mraza.
Mane koncepta vjerovanja u Deda Mraza
Međutim, iako sam koncept može imati dobar učinak na dijete i učiti ga strpljenju, kao i da se svako dobro vraća dobrim, psiholog objašnjava kako postoje situacije u kojima roditelji pretjeruju u nagrađivanju, pa se javlja suprotan efekat.
- Postavlja se pitanje da li mi ovim konceptom samo „kupujemo“ djecu zarad mira u kući. Tu su i roditelji koji pretrpavaju svoju djecu poklonima, pa mogu da ih razmaze. Postavlja se i pitanje da li je ovo jedan vid manipulacije roditelja nad maloljetnim djetetom? Sve treba, dakle, da bude u granicama normale – kaže psiholog.
Iako djeca spontano tokom ranije dobi života shvataju da je Deda Mraz izmišljeni lik, postoje i oni koji duže vjeruju u njega, a to, može predstavljati ozbiljan problem.
- U tom slučaju se radi o mentalno zaostaloj, infantilnoj osobi koja ima određene psihofizičke probleme koji su očigledni. Ako osoba od 16 godina, na primjer, vjeruje u Deda Mraza, to samo znači da je problem dublje prirode ili da potiče iz porodice, pa se tada sa njima radi kao sa djecom. Sam koncept Deda Mraza kao sistem da se djeca privikavaju da za dobro djelo slijedi nagrada može da se koristi samo kod djece kod kojih je razvijen i postoji mentalni kontinuum.