Nedavni tragični događaji u Makedoniji, kada je u požaru u jednom noćnom klubu život izgubilo 59 mladih ljudi, a preko 170 teško povrijeđeno, trebali bi biti ozbiljan poziv na buđenje svim vlastima i vlasnicima objekata u Crnoj Gori. Ovaj incident jasno pokazuje koliko su bezbjednosne mjere u noćnim klubovima često zapostavljene, a koliko mali propusti mogu imati katastrofalne posljedice. Dok Crna Gora, kao i svaka druga zemlja, ima zakonske regulative koje obezbjeđuju minimalne uslove za bezbijednost, postavlja se pitanje koliko se zaista pridržavamo tih zakona i koliko je preventiva u ovom sektoru na visokom nivou.
Zakon o zaštiti i spasavanju u Crnoj Gori jasno propisuje osnovne tehničke i bezbjednosne standarde za objekte u kojima se okuplja veći broj ljudi, uključujući noćne klubove. Iako su osnovne smjernice, poput minimalne visine i kvadrature prostora, broja evakuacionih izlaza i protivpožarne opreme, jasno definisane, sama primjena tih zakona i poštovanje tih standarda na terenu ne bi smjelo biti stvar slučajnosti.
Noćni klubovi, posebno oni u gradskim centrima i na turističkim destinacijama, u kojima je kapacitet često značajno veliki, moraju biti podložni redovnim i rigoroznim kontrolama od strane nadležnih organa. Iako zakoni predviđaju godišnje inspekcijske kontrole, stvarnost pokazuje da nije uvijek obezbijeđeno dovoljno sredstava i resursa za sveobuhvatnu inspekcijsku kontrolu. Takođe, nije jasno koliko su te inspekcije uvijek obuhvatne i da li provjeravaju sve ključne aspekte bezbjednosti.
Svi zakonski propisi su važni, ali su preventivne mjere i edukacija ključni faktori koji često nedostaju. Vlasnici objekata moraju biti odgovorni za redovno održavanje protivpožarne opreme i bezbjedonosnih sistema, ali i za obuku zaposlenih. Svaka osoba koja radi u noćnom klubu, bilo da je to obezbjeđenje, osoblje za čišćenje ili konobari, moraju imati osnovna znanja o tome kako postupiti u slučaju požara ili druge nesreće.
Upravo zato, iako zakon jasno nalaže da objekti moraju imati minimalno dva evakuaciona izlaza, važno je pitati se: kako ti izlazi izgledaju i da li su uopšte funkcionalni? Dali je urađen plan evakuacije? Koliko često se vrše vježbe evakuacije? Da li je zaposlenima jasno koje korake treba preduzeti u slučaju hitne situacije i evakuacije?
Iako protivpožarni aparati i hidrantski sistemi mogu biti instalirani u skladu sa zakonom, njihova funkcionalnost zavisi od redovnog održavanja. Ko se brine o održavanju tih sistema i u kojim rokovima? Da li postoje specijalizovane firme koje kontrolišu dali svi sistemi funkcionišu na ispravan način ili su ovi aparati samo „na papiru“?
Iako je zakonska regulativa u Crnoj Gori vezana za zaštitu od požara jasna, potrebno je dodatno precizirati preventivne mjere i obavezati vlasnike objekata na redovnu kontrolu ne samo od strane nadležnih inspekcija, već i kroz interni nadzor. Takođe, inspekcijske kontrole trebaju biti češće i detaljnije, jer požari ne biraju trenutak i ne smiju biti proizvod nesreće ili ljudske nemarnosti.
Crna Gora mora ozbiljno pristupiti problemu bezbijednosti noćnih klubova i drugih sličnih objekata. Iako je zakonodavstvo postavljeno u skladu sa evropskim standardima, jasno je da samo zakon nije dovoljan. Preduzetnici, institucije i svi uključeni u sistem bezbijednosti ovih objekata, moraju preduzeti odgovorne korake kako bi se izbjegle nesreće koje mogu imati tragične posledice. Jedina prava zaštita je prevencija, i to kroz redovne inspekcije, edukaciju, odgovornost i održavanje.
Ne smijemo čekati da se desi tragedija pa da bismo shvatili koliko je važno poštovati zakone i bili spremni na sve izazove koji dolaze sa poslovanjem objekata u kojima se okupljaju ljudi.
ETOporta/mr Vojislav Marković, autor knjige „Menadžbent bezbjednosti u funkciji zaštite lica imovine i poslovanja“