Kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći javnozdravstveni problem u svijetu.
O dobrobitima redovite tjelesne aktivnosti, uravnotežene, što manje prerađene hrane te brizi o mentalnom zdravlju informišemo se gotovo svakodnevno, no koliko nas zaista napisano podstiče na promjenu životnog stila? U idealnim okolnostima, prevencija bi trebala zauzimati važno mjesto u našim životima, međutim, prava je istina da se na spomenuto najčešće odlučujemo onda kada smo već narušenog zdravlja ili smo u velikom riziku od toga.
SHUTTERSTOCK
Malim koracima do uspjeha
Riječ promjena prirodno u nama budi nelagodu, odnosno tjera nas da izlazimo iz svoje zone udobnosti u nešto novo. Ipak, ovaj je korak važan, a posebno kad je u pitanju promjena prehrane. Važno je započeti s malim prilagodbama koje će s vremenom postati potpuno normalne, a idealni početak za to je naš prvi obrok u danu – doručak.
Omega-3 masne kisjeline ključne za zdravlje srca
Uključivanjem omega-3 masnih kisjelina u doručak, a potom i u ostale obroke tokom dana možemo puno toga učiniti za zdravlje srca, naš najvažniji mišić koji neumorno radi i odgovoran je za važnu funkciju u tijelu, pumpanje krvi. Desna strana srca pumpa krv u pluća i obogaćuje kisikom, dok lijeva pumpa krv u ostale dijelove tijela. Da bi taj proces funkcionisao besprijekorno, potrebno je pobrinuti se o zdravlju ovog organa, a u tome mogu pomoći spomenute omega-3 masne kisjeline koje djeluju protivupalno, regulišu nivo holesterola i triglicerida te smanjuju rizik od srčanih oboljenja. Osim toga, dnevni unos ovih esencijalnih kisjelina takođe povoljno djeluje na zdravlje mozga i kognitivnih sposobnosti te na naš organ vida, oči. Suprotno tome, nedostatak omega-3 masnih kisjelina može dovesti do neželjenih stanja poput hroničnih upala i artritisa, povišenih triglicerida, suvih očiju, hroničnog umora, suve i iritirane kože, ispadanja kose i depresije. Nije ni čudo što ove kisjeline često nazivamo i gorivom za srce jer, navode istraživanja, smanjuju rizik od srčanih oboljenja za čak 30 posto kod onih osoba koje ih redovno konzumiraju.
SHUTTERSTOCK
Gdje ih nalazimo
Razlikujemo 11 vrsta omega-3 masnih kisjelina, međutim za naše su zdravlje najvažnije alfa-linolenska kisjelina (ALA) te eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) kisjelina.
ALA esencijalna omega-3 masna kisjelina ključna je za ljudsko zdravlje, međutim, tijelo je ne može sintetizirati pa se mora unijeti prehranom i to kroz namirnice biljnog porijekla poput:
- sjemenki lana,
- oraha,
- chia sjemenki,
- lješnjika,
- biljnih ulja
- zelenog lisnatog povrća (zelje, špinat)
Takođe, jedan od pokazatelja rizika za kardiovaskularno zdravlje je povišeni LDL holesterol, poznatiji i kao loš holesterol, a alfa-linolenska kisjelina (ALA) pridonosi njegovom smanjenju.
EPA i DHA kisjeline se obično nalaze u masnoj ribi i morskim izvorima. Redovno konzumiranje ribe bogate ovim kisjelinama, poput lososa i skuše, može pomoći u očuvanju mentalnih funkcija i smanjenju rizika od depresije i anksioznosti. Evropska agencija za sigurnost hrane navodi da je unos od 250 mg EPH i DHA dnevno, dovoljan je za održavanje normalne funkcije srca.
SHUTTERSTOCK
Kako ukomponovati omega-3 u svoj dan
U svojoj svakodnevici, važno je planirati obroke kako biste sa sigurnošću znali da ste tijelu pružili sve potrebne nutrijente za zdravlje, među kojima i omega-3, a navodimo i nekoliko ideja:
- Obične jogurte obogatite chia ili lanenim sjemenkama
- Proteinski hljeb obogatite zdravim namazom
- Nezdrave grickalice tokom dana zamijenite orasima
- Jedite ribu poput lososa, skuše, sardine, pastrve ili tune koje su bogate EPA i DHA masnim kisjelinama i začinite ih uljima (ALA).
Recepti koje morate probati
Isprobajte jednostavne, ukusne recepte poput jesenske salate ili lososa kako biste se uvjerili da briga o srcu ne mora biti naporna već štoviše, maštovita i jednostavna.
Jesenska salata od kvinoje i slanutka