Hotelske usluge na bazi all inclusive aranžmana, po kojima je Turska godinama prepoznata i koje privlače milione turista, uskoro bi mogle dobiti novi koncept. Prema navodima Turske fondacije za sprečavanje rasipanja hrane, u toj zemlji se svake godine baci prosječno 23 miliona tona hrane, dok gotovo 35 odsto voća i povrća nikada ne stigne do trpeze.
Kao odgovor na ovaj problem, Predsjednički savjet za poljoprivrednu i prehrambenu politiku pripremio je sveobuhvatan izvještaj koji će uskoro biti predstavljen predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu, a potom i parlamentu. Očekuje se da će predložene mjere redefinisati sistem usluga u hotelima i restoranima.
Preispitivanje all inclusive modela
Član Savjeta i predsjednik Udruženja svih restorana i turističkih radnika (TÜRES) Ramazan Bingol upozorava da su upravo raskošni doručci i švedski stolovi najveći generatori rasipanja.
Ljudi uzmu od svega pomalo, a veliki dio hrane završi nepojedeno. To košta milione lira, ali i podstiče inflaciju cijena hrane – kazao je Bingol.
Prema njegovim riječima, razmatra se prelazak sa all inclusive formata na model à la carte, gdje bi gosti naručivali onoliko hrane koliko žele i mogu pojesti. Istovremeno, restorani bi zakonski bili spriječeni da nameću obavezne porcije po osobi, čime bi se dodatno smanjilo bacanje hrane.
Zabrana bacanja hrane na ulice
Izvještaj takođe predviđa zabranu ostavljanja hrane na ulicama pod izgovorom hranjenja životinja, jer to, kako tvrde nadležni, dovodi do širenja bakterija i narušava prirodnu ravnotežu. Umjesto toga, predlaže se sistem organizovanog sakupljanja ostataka i distribucija u prihvatilišta za životinje.
Posljedice za region i Crnu Goru
Ako Turska – kao jedna od najvećih svjetskih turističkih destinacija – uvede ovakav model, očekuje se da će se talas promjena prenijeti i na zemlje regiona, posebno na mediteranske destinacije gdje all inclusive dominira: Grčku, Egipat, Hrvatsku, pa i Crnu Goru.
Za crnogorski turizam, koji već godinama balansira između želje da zadrži goste visoke platežne moći i potrebe da prati trend masovnih aranžmana, eventualna promjena mogla bi biti dvostruka prilika:
-
ekonomska – smanjenje rasipanja hrane, niži troškovi hotela i bolja kontrola cijena,
-
kvalitativna – fokus sa kvantiteta na kvalitet usluge, što može povećati konkurentnost u odnosu na region.
Međutim, eksperti upozoravaju da će tranzicija zahtijevati prilagođavanje gostiju naviknutih na obilje, kao i bolju edukaciju potrošača i osoblja.
Crna Gora mora pratiti globalne trendove, ali i pažljivo procijeniti koliko bi promjena koncepta uticala na konkurentnost destinacije. Ono što je izvjesno jeste da rasipanje hrane postaje i ekonomski i moralni problem turizma, ocjenjuje jedan od turističkih analitičara.