Nakon serije nasilnih incidenata u Crnoj Gori, uključujući mafijaške likvidacije, ranjavanja i napad na predsjednika Opštine Budva, Vijeće za nacionalnu bezbjednost, tijelo u kojem dominantnu ulogu ima Vlada, donijelo je 24. jula niz prijedloga za, kako je saopšteno, „hitno jačanje institucionalnog odgovora na kriminal“.U fokusu mjera su dva ključna prijedloga:
-Uvođenje vetinga za nosioce pravosudnih funkcija, i
-Donošenje Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom.
Ova inicijativa dolazi u trenutku kada je povjerenje javnosti u bezbjednosni i pravosudni sektor ozbiljno uzdrmano. Dva ubistva i dva ranjavanja u Podgorici, napad na Nikolu Jovanovića u Budvi, i sve češće asocijacije na sukobe kriminalnih klanova, stvorili su osjećaj opšte nesigurnosti. Međutim, uprkos ozbiljnosti situacije, odgovornost čelnika sektora bezbjednosti nije se našla na dnevnom redu sjednice Vijeća, što je izazvalo dodatne političke tenzije.
Veting je sveobuhvatna provjera imovine, profesionalne biografije i eventualnih veza sa kriminalom sudija, tužilaca i njihovih porodica. Teoretski, predstavlja snažan antikorupcijski mehanizam. U praksi, međutim, uvođenje vetinga zahtijeva jasno definisane kriterijume, politički konsenzus i institucionalnu nezavisnost kao uslove koji su u Crnoj Gori još uvijek upitni.
Evropska komisija već je izrazila rezervu prema „resetovanju pravosudnog sistema“, ocjenjujući da bi to moglo usporiti pregovarački proces s EU. Umjesto toga, fokus bi, prema njima, trebalo da ostane na ispunjavanju mjerila u poglavljima 23 i 24 (vladavina prava).
Drugi predlog – Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom , ima potencijal da udari u samu srž organizovanog kriminala. No, njegova uspješna primjena zavisi od sposobnosti pravosuđa da procesuira složene slučajeve, što je u aktuelnim okolnostima sa sporim suđenjima i ukinutim pritvorima, ozbiljno dovedeno u pitanje. Samo Vijeće za bezbjednost je konstatovalo „ozbiljan problem efikasnosti pravosuđa“ i predložilo izmjene Zakonika o krivičnom postupku kako bi se produžio maksimalni rok trajanja pritvora za najteža djela. Zakonika o krivičnom postupku kako bi se produžio maksimalni rok trajanja pritvora za najteža djela.
Simbolički značajan detalj je i datum održavanja sjednice Vijeća — 24. Jul, isti dan kada je predsjednik države Jakov Milatović predlagao sazivanje Savjeta za odbranu i bezbjednost, tijela koje uključuje i šefove izvršne, zakonodavne i državne vlasti. Obzirom da Savjet ima širi ustavni značaj, njegov izostanak i politička prepucavanja između predsjednika i premijera pokazuju da ni u vanredno rizičnom bezbjednosnom trenutku nije moguće ostvariti institucionalni dijalog na najvišem nivou.
Predlozi Vijeća za nacionalnu bezbjednost, uključujući veting i zakon o imovini, predstavljaju korak u pravom pravcu ali samo pod uslovom da ih prati stvarna politička volja, pravna utemeljenost i saradnja sa evropskim institucijama. Ukoliko ostanu samo na nivou najave bez efikasne implementacije, ovi prijedlozi mogu lako postati samo instrument za političku defanzivu u jeku bezbjedonosne krize.
U međuvremenu, građani Crne Gore i dalje traže jednostavan odgovor: kada će se bezbjednost na ulicama vratiti pod kontrolu države?
ETOportal / Redakcija