Upravnik stambene zgrade ima ključnu ulogu u funkcionisanju zajednice, ali istovremeno nosi i veliku odgovornost – uključujući i onu krivičnu. Iako mnogi stanari nijesu dovoljno upoznati sa pravnim okvirima koji definišu njegovu funkciju, veoma je važno da budu svjesni šta sve upravnik smije, a šta ne smije da radi, te kakve posledice može snositi ukoliko prekrši zakon.
Koja je uloga upravnika – i gdje počinje odgovornost?
Upravnik nije samo osoba koja se bavi održavanjem i administracijom zgrade – njegova odgovornost ide mnogo dalje. Prema Zakonu o održavanju stambenih zgrada, upravnik je zadužen za:
– Organizaciju i kontrolu tekućeg i investicionog održavanja;
– Upravljanje zajedničkim sredstvima etažnih vlasnika;
– Vođenje knjiga, evidencija i izveštavanje stanara;
– Saradnju sa izvođačima radova, komunalnim službama i državnim organima.
Međutim, sve te aktivnosti moraju se sprovoditi u skladu sa zakonima – u suprotnom, upravnik može odgovarati i krivično.
Tri ključna oblika krivične odgovornosti upravnika
1,Finansijski prekršaji
Najčešći oblik krivične odgovornosti nastaje u vezi s novcem. Upravnik raspolaže zajedničkim sredstvima i ima fiducijarnu dužnost prema stanarima. Ukoliko pronevjeri sredstva, falsifikuje izvještaje ili nenamjenski troši novac, može se suočiti sa optužbama za:
2.Pronevjeru,
Falsifikovanje službene isprave,
3.Prevaru ili Zloupotrebu službenog položaja.
Ove radnje ne samo da štete budžetu zgrade, već ugrožavaju i povjerenje stanara u sistem.
– Zanemarivanje bezbjednosti zgrade
– Ako upravnik ignoriše ili svjesno odgađa rješavanje problema poput:
– Neispravnih liftova,
– Opasnih instalacija,
– Neodržavanih protivpožarnih sistema,
Može se smatrati krivično odgovornim, naročito ako ti propusti dovedu do povrede ili ugrožavanja života stanara. U tom slučaju, može se teretiti za teška djela protiv opšte bezbjednosti ili izazivanje opasnosti.
Zloupotreba položaja
Upravnik koji koristi svoj položaj kako bi pribavio ličnu korist – kroz mito, namještanje poslova ili pogodovanje određenim izvođačima – ulazi u zonu koruptivnih djela. Zakon prepoznaje ovakva ponašanja kao:
- Zloupotrebu ovlašćenja,
- Primanje mita,
- Sukob interesa.
U ovakvim slučajevima odgovornost je i lična i institucionalna, jer često uključuje više aktera i zahtijeva detaljne istrage.
Pravni okvir i zakonske posljedice
Krivična odgovornost upravnika definisana je u Krivičnom zakoniku Crne Gore i Zakonu o održavanju stambenih zgrada. Kazne se kreću od novčanih sankcija, preko zabrane vršenja dužnosti, pa do zatvorskih kazni, u zavisnosti od težine prekršaja.
Nadležne institucije poput Uprave policije, tužilaštva, kao i građanski nadzor kroz skupštine stanara, imaju pravo da pokrenu postupke protiv sumnjivih upravnika.
Kako stanari mogu da se zaštite?
Stanari nijesu bespomoćni. Da bi zaštitili svoju zajednicu i imovinu, preporučuje se:
- Aktivno učešće u radu Skupštine stanara i donošenju odluka;
- Redovna kontrola finansijskih izvještaja i ugovora sa izvođačima;
- Upoznavanje sa zakonskim pravima i obavezama;
- Pravovremeno prijavljivanje sumnjivih aktivnosti, bilo upravi zgrade, bilo nadležnim organima.
Transparentnost, otvorena komunikacija i građanska odgovornost mogu spriječiti mnoge nepravilnosti i eventualne zloupotrebe.
Upravnik zgrade mora da bude pouzdana osoba sa integritetom, ali i jasnim razumijevanjem zakonskih okvira. Stanari mu mogu ukazati povjerenje – ali ga ne bi trebalo davati „na slijepo“. Krivična odgovornost nije teorijska prijetnja, već konkretna posljedica za one koji se ogluše o svoje dužnosti.
Zajednički život u stambenoj zgradi podrazumijeva povjerenje, ali i odgovornost – na svim nivoima.
ETOportal/ mr Vojislav Marković