Moglo bi se reći da i ne postoji lagan prelom kosti, protekla tri dana, otkako pada snijeg i temperature su u minusima, službe hitne pomoći imaju povećan broj pacijenata, od kojih se otprilike polovina povrijedila pri padu na ledu. Ovakve situacije su učestale, a prelomi kod padova na ledu mogu biti ozbiljne jer zbog poskliznuća tijelo dobija na brzini i sila udara je mnogo veća.
Među pacijentima koji ovih dana završavaju u bolnici najviše je onih sa prelomom ručnog zgloba, što je očekivano jer do ovakvih povreda dolazi pri pokušaju dočekivanja padom. Po učestalosti slijede prelomi članka, donjeg dijela potkoljenice, potom lakta, ramena i ključne kosti, tj. cijelog ramenog pojasa, dok su rjeđi, ali znatno opasniji, prelomi kičme. Treba napomenuti i prelome kuka koji su češći i opasniji kod starijih osoba i osoba sa osteoporozom, ali imali smo i nekoliko mlađih osoba koje su slomile ovaj zglob. Kod starijih je u liječenju prijeloma kuka najčešće potrebna ugradnja proteze, dok je kod mlađih češće rješenje osteosinteza, tj. spajanje dijelova kuka pričvršćivanjem implantata kako bi se omogućilo zarastanje i sačuvao kuk, ističe dr Sabalić.
Vremenska prognoza za naredne dane nije nam naklonjena. Nakon blagog podizanja temperature slijedi ledena kiša, a zatim još niže temperature od jutrošnjih, a upravo kiša koja se ledi na tlu stvara najopasniju situaciju. Najbolje je tada ne izlaziti iz kuće, a ko baš mora, neka svakako obuče čvrstu obuću koja se što manje kliže na zaleđenoj površini, preporučuje naš sagovornik i upozorava kako ljudi uglavnom nijesu dovoljno svjesni koliko prelomi kostiju mogu biti ozbiljni i zahtjevni za liječenje, što potvrđuje i podatak da se kod deset do 15 odsto preloma razviju komplikacije, najčešće nezarastanje i upala kostiju, posebno kod složenih i otvorenih preloma. Zapravo se može reći da i ne postoji lagan prelom kosti, jer svaki zahtijeva više sedmica imobilizacije, a nakon svakog je potrebna dugotrajna rehabilitacija.
ETOportal