Vlada Letonije izdala je nalog 841 ruskom državljaninu da napuste zemlju najkasnije do 13. oktobra, nakon što nijesu uspjeli da ispune zakonske obaveze koje se odnose na poznavanje letonskog jezika i bezbjednosne provjere.
Ova odluka uslijedila je kao dio strožeg imigracionog režima koji je Letonija uvela nakon što je Rusija početkom 2022. godine pokrenula punu invaziju na Ukrajinu. Izmjene Zakona o imigraciji usvojene krajem 2022, a dodatno pooštrene 2024. godine, zahtijevaju da ruski državljani koji žele trajno da borave u zemlji podnesu zahtjev za status dugoročnog stanovnika EU, dokažu poznavanje jezika na A2 nivou i prođu bezbjednosne provjere do 30. juna 2025. godine.
Procjenjuje se da je oko 30.000 ruskih državljana pogođeno novim pravilima. Većina se uskladila sa zakonima, dok je približno 2.600 osoba dobrovoljno napustilo Letoniju. Međutim, 841 ruski državljanin nije podnio potrebnu dokumentaciju u predviđenom roku, pa im je Kancelarija za državljanstvo i migracije (OCMA) izdala nalog za napuštanje zemlje.
„Boravak u Letoniji nakon 13. oktobra za te osobe postaje nezakonit“, saopštila je Madara Puke, šefica sektora za odnose s javnošću u OCMA, za Politico. Dodala je da će takvim licima biti uskraćen pristup socijalnim uslugama, a u slučaju nepoštovanja odluke, mogu se suočiti sa prinudnom deportacijom od strane Državne granične službe.
Letonija posljednjih mjeseci preduzima niz mjera s ciljem jačanja nacionalne bezbjednosti, navodeći rastuće tenzije sa Moskvom kao ključni razlog.
U maju ove godine, ministarka vanjskih poslova Baiba Braže pozvala je zemlje Evropske unije da obustave izdavanje viza ruskim državljanima iz bezbjednosnih razloga.
Nekoliko sedmica kasnije, letonski parlament usvojio je zakon kojim se ruskim i bjeloruskim državljanima zabranjuje rad u sektorima kritične infrastrukture, kao i kupovina nekretnina na teritoriji države.
Analitičari ocjenjuju da Letonija, zajedno sa Estonijom i Litvanijom, predstavlja najstroži blok unutar EU prema ruskim državljanima, naročito nakon agresije na Ukrajinu. Ove zemlje ističu da takve mjere nijesu usmjerene protiv pojedinaca, već imaju preventivni karakter u kontekstu zaštite državne bezbjednosti i evropskih vrijednosti.
ETOportal / V.M.